U ime obitelji već tri godine od Plenkovićeve Vlade traži neradnu nedjelju

neradna nedjelja
Foto: Fah, Thinkstock; fotomontaža: Narod.hr

U prvoj fazi popuštanja zaštitnih mjera, koja kreće u ponedjeljak, nedjeljom i blagdanima neće biti dozvoljen rad trgovinama osim kioscima, pekarnicama, trgovinama kruhom i pekarskim proizvodima i trgovinama na benzinskim postajama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Dr. Željka Markić: ‘Zabrana rada nedjeljom je divna vijest. Čekamo još dvije stvari’ 

Još 2017. godine udruga U ime obitelji podnijela je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu čijim bi se prihvaćanjem trenutno zakonski omogućilo zaposlenima u trgovinama da sami odlučuju žele li, ili ne žele raditi nedjeljom i blagdanom te, ukoliko žele, da za taj rad dobivaju minimalno 50 posto veću naknadu.

Prijedlog možete vidjeti ovdje:

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab

Download [3.01 MB]

Što su poručili iz udruge 2017. godine?

“Naš prijedlog će, bude li političke volje, omogućiti da se u Zakon o radu unesu promjene koje će osigurati dvije stvari. Jedna je da radnici zaposleni u trgovinama mogu odlučiti žele li raditi nedjeljom, druga je da će osigurati minimalnu naknadu koju je poslodavac dužan platiti radniku koji radi nedjeljom ili blagdanom, a to je najmanje 50 posto više od standardne satnice zaposlenika. U ovom trenutku je zakon tako loše napravljen da poslodavac može podići radniku plaću za jednu kunu i da to znači da ga plaća za rad nedjeljom i blagdanom”, rekla je Željka Markić, predsjednica udruge U ime obitelji.

Podsjetila je da u Hrvatskoj radi oko 180 tisuća radnika u trgovinama, a da su to najvećim dijelom žene. Podaci Eurostata pokazuju da njih 35 posto radi nedjeljom, 8 posto svake nedjelje, a oko 30 posto ih radi u ciklusima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Naša je procjena da veliki lanci koji u Hrvatskoj rade u nedjeljom, a u inozemstvu ne rade, kod nas rade iz tog razloga što ne moraju plaćati radnike na odgovarajući način i ne moraju im u praksi dati slobodan dan za to. Za nas je to pitanje društvene pravednosti i osiguravanja da ljudi u Hrvatskoj koji rade u trgovini imaju Ustavom zajamčeno pravo na slobodan dan u tjednu”, istaknula je Željka Markić.

“Model je napravljen tako da dotiče dva segmenta. Jedan je neradna nedjelja – proklamira se i regulira kao dan za odmor, s tim da radnik može izjavom reći poslodavcu da želi raditi nedjeljom, a i kad tu izjavu da drugim člankom je određeno da za taj rad bude plaćen 50 posto više od uobičajene satnice”, rekao je odvjetnik Krešimir Planinić, voditelj pravnog tima U ime obitelji. Dodao je kako je time predložen model koji je prepoznat u Europskoj uniji.

“Radila sam u trgovini kao trgovac. Radilo se nedjeljom i smatram da bi svima nama koji imamo obitelj i djecu bila prijeko potrebna ta nedjelja radi zajedništva i gradnje obitelji. Bilo bi lijepo da nam država omogući novim zakonom da ipak imamo taj dan za sebe”, rekla je Paola Jurković, zaposlenica u velikom trgovačkom lancu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Plenkovićeva Vlada blokirala prijedlog UiO

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo kojim je predsjedao M. Mrsić , a zatim G. Maras, taj prijedlog su blokirali ne dozvoljavajući da dođe na dnevni red sjednice odbora.

U ožujku 2018. godine GLAS i HSU se podnijeli sličnu izmjenu zakona kojom bi se povećale plaće u slučaju rada nedjeljom za 30%. Međutim, Plenkovićeva Vlada odbila je prijedlog uz objašnjenje da dosadašnji zakon “predviđa obvezu poslodavca da radniku isplati povećanu plaću za rad nedjeljom.

Istovremeno, postojeći zakon omogućuje poslodavcu da rad nedjeljom plaća samo jednu kunu više te time izvrši svoje zakonske obveze prema zaposleniku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Udruga i za Uskrs pozvala sve da omoguće zaposlenicima nedjelje i blagdane s obitelji

Udruga U ime obitelji godinama poziva poslodavce velikih trgovačkih lanaca, kao i poslodavce svih nenužnih djelatnosti u Hrvatskoj, da omoguće svojim zaposlenicima da nedjelje i blagdane mogu provesti sa svojim obiteljima, a ne na radnom mjestu, a isto je učinila i uoči Uskrsa u travnju.

“U ime obitelji je zajedno sa sindikatima i Savezom za nedjelju opetovano isticala da je dio od 180.000 radnika u trgovinama, koji ionako imaju radni tjedan od 6 dana, prisiljavano raditi nedjeljom, uz nisku ili nikakvu naknadu. Promijenjeni način života, uzrokovan epidemijom, potvrdio je da se građani mogu organizirati i odlaziti u trgovinu u vremenu radnog tjedna, te da rad nedjeljom i blagdanom, čak i u ekstremnim uvjetima, nije neophodan za funkcioniranje trgovina i opskrbu stanovništva.

>(VIDEO) Pogledajte dokumentarni film Sedmi dan: Čemu su sve izloženi radnici koji rade 7 dana u tjednu?

>Ivan Munjin: Ni Mrsić ni Maras nisu uputili prijedlog zakona o radu UIO u saborsku proceduru

>Blanka Munjin iz UIO: ‘Radnicima treba omogućiti izbor žele li raditi nedjeljom i ako žele, taj im se rad mora adekvatno platiti’

U znak društvene solidarnosti i zahvale svim trgovcima koji predano rade u vremenu krize, apeliramo na poslodavce i sve donositelje odluka – Sabor i Vladu – da radnicima u trgovinama, kao i svim nenužnim djelatnostima, omoguće da ovaj Uskrs i Uskrsni ponedjeljak mogu provesti u krugu svojih obitelji”, priopćila je udruga prije Uskrsa.

Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab

Download [387.05 KB]

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.