Državne nekretnine objavile su priopćenje o medijskim napisima kako je stan u kojem, kao najmoprimac, živi predstojnik premijerovog Ureda Zvonimir Frka Petešić, prvi obnovljen u Zagrebu jer on tamo živi.
> Frka Petešić tvrdi: ‘Nije točno da je stan koji koristim obnovljen u rekordnom roku nakon potresa’
Frka Petešić opovrgnuo je napise, naglasivši da nije urgirao kod Državnih nekretnina da se čim prije krene s njegovom obnovom.
Priopćenje Državnih nekretnina
“Društvo Državne nekretnine d.o.o. upravlja s oko 7 tisuća nekretnina, odnosno stanova i poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske, a u višestambenoj zgradi u Jurišićevoj 8 u Zagrebu nalazi se ukupno šest jedinica, odnosno pet poslovnih prostora i jedan stan u vlasništvu RH kojima upravlja Društvo.
Stan se nalazi na trećem katu zgrade, a poslovni prostori u prizemlju i u dvorišnom dijelu zgrade. Uslijed potresa, jedinice na višem katu jače su stradale nego jedinice u prizemlju zgrade. Znači, poslovni prostori u potresu nisu oštećeni na način da su zahtijevali intervenciju.
Riječ je o zgradi, kulturnom dobru, koja je u potresu u ožujku 2020. stradala konstruktivno i nekonstruktivno. Isto tako i stan na 3. katu koji je stan za službene potrebe. Stradao je između ostaloga i vanjski zid stana koji je zapravo zabatni zid i proteže se kroz dvije prostorije stana.
Trgovačko društvo ne vodi obnovu niti je osnovano za izvođenje obnove nakon potresa već je u ulozi jednog od suvlasnika u višestambenim zgradama (ili u zanemarivom broju predstavnik suvlasnika gdje ima 100% vlasništva) u kojima se nalaze jedinice, odnosno poslovni prostori i stanovi kojima upravlja na osnovi naknade ili ugovora za korištenje tih jedinica.
“Obnova koju provodi RH ne može se dovesti u vezu s intervencijama koje provodi ovo Društvo”
Društvo je utrošilo sredstva trgovačkog društva sanirajući stan kojim upravlja. Odnosno za popravak konstruktivnih i nekonstruktivnih oštećenja vezanih za nekretninu, a što se odnosilo na mjere hitne sanacije. Društvo je dosada na lokacijama Zagreb i Sisak saniralo sedam objekata. Sanacija je u tijeku za još dva objekta; riječ je objektima na upravljanju Društva.
Intervencija Društva na nekretninama koje su stradale u potresu ovisi o stupnju oštećenja i potrebi za hitnim sanacijama ili neodgodivim izvršavanjem radova. Prvenstveno po pregledu ovlaštenog statičara i stanju nekretnine te ugroženosti imovine i osoba.
Obnova koju provodi Republika Hrvatska putem Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine ne može se dovesti u vezu s intervencijama koje provodi ovo Društvo jer je Društvo također u ulozi jednog od suvlasnika u višestambenim zgradama te se obnove zgrada provode putem upravitelja i predstavnika suvlasnika, što je bio slučaj i sa zgradom u Jurišićevoj ulici 8 u Zagrebu.
Tempo obnove navedene zgrade diktirali su ostali suvlasnici. Društvo je predstavljalo RH sa 36% suvlasništva i dalo potrebne suglasnosti kako bi se zgrada obnovila. O tome je i izvijestilo na svom webu. Općepoznata činjenica je da je navedena zgrada među prvima obnovljena u centru Zagreba nakon potresa. Kako su oštećenja po ostalim stanovima u zgradi izveli sami stanari/suvlasnici, tako je i Društvo zbog hitnih mjera sanacije nakon potresa u ožujku s ciljem dovođenja stana u prvobitnu funkciju za nekonstruktivna oštećenja stana utrošilo oko 40 tisuća kuna (+PDV), a za konstruktivna oštećenja 124 tisuće kuna (+PDV).
“Društvo Državne nekretnine javni je naručitelj i postupalo je po zakonu”
Društvo je javni naručitelj i postupalo je po zakonu primjenjujući pravila javne nabave kao i važeću zakonsku građevinsku regulativu prema kojoj su mogli postupati svi suvlasnici i prije Zakona o obnovi (Zakon o gradnji, Pravilnik o održavanju građevine, Uredba o održavanju zgrada i Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima).
Također, javnost je već upoznata s time da obnova ide brže ukoliko su suvlasnici složni sa smjerom obnove te u ovom slučaju najveću zahvalu prema saznanjima Društva za sanaciju i protupotresnu obnovu zgrade u Jurišićevoj 8 treba uputiti svim suvlasnicima i predstavnici suvlasnika koja je bila menadžer projekta obnove zgrade. Društvo je kao predstavnik suvlasnika pratilo brzinu reakcija suvlasnika kao i njihov tempo obnove nakon potresa u ožujku 2020.
Zaključno, korisnik stana na 3. katu svojevoljno je odlučio ne napustiti stan. Preuzeo je odgovornost na sebe po pitanju potencijalne ugroze i rizika koji je bio prisutan ostankom u stanu nakon potresa.
U ovome smislu, trgovačko društvo ne upravlja korisnicima već nekretninama. Predmetni stan za službene potrebe dodijeljen je na korištenje mjerodavnom odlukom nadležnog tijela aktualnom korisniku koji je irelevantan čimbenik. Isti kao ni itko drugi nije utjecao na to koliko će i kako stradati nekretnina u potresu iz ožujka 2020. Ili na ocjenu ovlaštenih statičara o potrebnim mjerama hitne intervencije na nekretninama stradalima u potresu.” – zaključili su iz Državnih nekretnina u priopćenju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
