Dubravka Šuica nova europska povjerenica za proširenje?

Dubravka Šuica trebala bi biti nova europska povjerenica za proširenje u Europskoj komisiji, kojoj će na čelu biti Ursula von der Leyen. Ona bi konačnu raspodjelu resora trebala predstaviti u utorak, objavio je sarajevski Dnevni avaz.

Za Šuicu je taj list naveo kako je do sada bila dopredsjednica izaslanstva Europskog parlamenta za BiH i Kosovo, te da je snažna zagovornica proširenja. Naveo je i neke njezine prijašnje izjave o tome da je BiH vrlo važna Hrvatskoj kao prvi susjed, te da se snažno, izmjenama izbornog zakona, zauzima za ostvarenje jednakopravnosti Hrvata, prenosi HRT.

>Istanbulska bojna: Šuica kaže da nema većih Hrvata od nje i kolega na HDZ-ovoj listi

>Tko je Dubravka Šuica, Plenkovićeva kandidatkinja za povjerenicu u Europskoj komisiji?

>EU obilježila potpisivanje IK: pročitajte što su govorili Šuica i Jakovčić!

Po pisanju Večernjeg lista, izvori bliski Šuici ne vjeruju da je taj detalj koji se tiče Šuice točan, tvrde da se namjerno u javnost puštaju ne baš sasvim točne verzije Ursuline kadrovske križaljke i da je izglednije da će Šuica u novoj Komisiji biti zadužena za ribarstvo.

Austriji unutarnji poslovi?

Na neslužbenoj listi koja je procurila i koju, dakle, treba uzimati s velikom rezervom, resor ribarstva napisan je uz ime slovenskog kandidata Janeza Lenarčiča. Moguće je da su oni koji su puštali da procuri ova verzija namjerno zamijenili mjesta nekim zemljama i kandidatima. Izglednije je, naime, da će Slovenija dobiti resor proširenja. Resor regionalnog razvoja i fondova EU, čije bi dobivanje za Hrvatsku bio velik uspjeh jer povjerenik s tim resorom ima u rukama više od 30 posto ukupnog proračuna Unije, na ovoj je neslužbenoj, ali očito ne sasvim točnoj listi pripao Portugalu, odnosno njihovoj kandidatkinji Elisi Ferreiri.

Austrijanac Johannes Hahn, dosadašnji povjerenik za regionalni razvoj i fondove, na toj je listi naveden kao kandidat za resor unutarnjih poslova, no Večernjakovi izvori kažu da će Hahn vjerojatno kontrolirati resor proračuna i ljudskih resursa. Za Hrvatsku nije potpuno nevažno tko će zaista dobiti resor unutarnjih poslova jer ta je osoba nadležna za hrvatsku aplikaciju za ulazak u schengensku zonu. Premda se očekuje da će Komisijina tehnička evaluacija hrvatske spremnosti za Schengen biti pozitivno riješena do 31. listopada, još u mandatu ove Komisije i aktualnog povjerenika za unutarnja pitanja Dimitrisa Avramopoulosa.

Hrvatska je navodno lobirala za to da Šuica ne bude samo povjerenica, nego i jedna od potpredsjednika Europske komisije, no nema naznaka hoće li u tome do utorka uspjeti.

Od europskih medija koji su, pišući o sastavljanju novog kolegija europskih povjerenika, uopće spominjali Dubravku Šuicu, njemački Deutsche Welle istaknuo se procjenom da je Šuica političarka lake kategorije jer nema nikakva iskustva u izvršnoj vlasti. To bi joj, po DW-u, mogao biti minus prilikom saslušanja koje svi kandidati moraju proći u Europskom parlamentu.

Dvoje najvažnijih, izvršnih potpredsjednika Komisije trebalo bi, prema svim neslužbenim izvorima, dobiti ove resore: Dankinja Margrethe Vestager digitalnu industriju, a Nizozemac Frans Timmermans borbu protiv klimatskih promjena.

Od profesorice u osnovnim školama do gradonačelnice

Šuica je rođena 1957. godine te je diplomirala engleski i njemački jezik. Prije nego što je ušla u politiku radila je kao profesorica u dubrovačkim osnovnim i srednjim školama. Članica je HDZ-a od 1990. godine. Prvi politički uspon doživjet će 1998. godine kada postaje predsjednica Gradskog odbora HDZ-a Dubrovnik.

Godine 2001. izabrana je za gradonačelnicu Dubrovnika te će na čelu tog grada provesti dva mandata, do 2009. godine.

Na unutarstranačkim izborima 2012. godine izabrana je za potpredsjednicu HDZ-a, a obnaša i dužnost predsjednice nacionalnog Odbora za vanjske i europske poslove HDZ-a.

Dubravka Šuica je u razdoblju od 2001. do 2011. godine tri puta birana u Hrvatski sabor, a od 2004. godine je pet puta zaredom izabrana za potpredsjednicu Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe.

U listopadu 2012. izabrana je za potpredsjednicu zajednice žena Europske pučke stranke (EPP), godinu dana nakon izabrana je po prvi puta u Europski parlament, a 2014. godine na drugi mandat u EP na razdoblje od pet godina.

Godine 2019. našla se na listi Andreja Plenkovića za europarlamentarne izbore te po treći puta postaje europarlamentarnom zastupnicom te postaje potpredsjednicom zastupničkom kluba EPP-a.

Dubrovački HDZ tražio izbacivanje Šuice zbog potpore HNS-ovom gradonačelniku

Zanimljivo, jedna od najodanijih suradnica premijera Plenkovića koji njeguje neprirodnu koaliciju s HNS-om i sama je bila napadana zbog istoga prije pet godina. Naime, gradska organizacija dubrovačkog HDZ-a na čelu s Matom Frankovićem 2014. godine zatražila je izbacivanje Dubravke Šuice iz stranke jer je s još troje vijećnika HDZ-a, mimo dogovora, paktirala s tadašnjim gradonačelnikom Dubrovnika Androm Vlahušićem.

S njom su tada, mimo dogovora glasovali HDZ-ovi vijećnici Dubravka Marunčić, Mario Obuljen i Niko Bulić.

“Za bavljenje politikom nije dovoljno biti mlad, treba i nešto malo mudrosti, a bar mi Dubrovčani smo po tome poznati i šteta da se mlada ekipa tako zaigrala, vjerujem da će sve završiti dobro u korist HDZ-a”, komentirala je tada Šuica, a glavni tajnik stranke Milijan Brkić je kazao da nema govore o izbacivanju potpredsjednice HDZ-a.

Šuica podržala Istanbulsku konvenciju

“Previše se diže buke oko toga i previše je podjela u Hrvatskoj da bi sad Istanbulska konvencija postala tema u Hrvatskoj. Činjenica je da je njen osnovni cilj zaštita žena od nasilja, to je ono što je ona željela postići. Ja sam bila i u Vijeću Europe i bavila sam se s tom tematikom.

Ima nekih točaka koje se odnose na definiciju roda koje se mogu tumačiti ovako i onako, ali mislim da njezin cilj nije to. Njezin cilj je pomoći državama članicama da ojačaju vlastito nacionalno zakonodavstvo i da se borimo protiv nasilja nad ženama koje postoji. To svi u informacijama, pa i vi iz medija, ignorirate a stavljate akcent na nešto što je podredno”, ustvrdila je Šuica 2017. objašnjavajući zašto je podržala ovu konvenciju na glasovanju u Europskom parlamentu.

Šuica o IK 2018.: ‘Nema nikakve rodne ideologije u IK, za njenu implementaciju potrebno je više od milijardu kuna’

Gostujući u HRT-ovoj emisiji Otvoreno 2018., Šuica će u potpunosti stati iza Istanbulske konvencije unatoč kritikama da ona otvara vrata rodnoj ideologiji.

“Nitko nije na taj način eksplicitno bio protiv, nego je svatko izražavao svoja stajališta, odnosno svoje bojazni oko definicije roda i spola. To je jedina bojazan u toj Istanbulskoj konvenciji koju smo na kraju ipak razjasnili. Dakle, nema nikakve rodne ideologije u Istanbulskoj konvenciji, nažalost krivo se iščitava, krivo se interpretira, radi se samo o tome, da eksplicitno kaže Istanbulska konvencija da postoji biološki spol muškarac i žena. Međutim, postoji i društveni konstrukt oko rodne uloge žena, a to vam je ono što se smatra lošim od strane onih koji se protive”, kazala je odgovarajući na pitanje protivi li se itko u HDZ-u ratifikaciji IK u Hrvatskom saboru.

“Puno je veći problem, kada se ratificira, implementacija Istanbulske konvencije i to je jedan od razloga zašto je prijašnja Vlada nije ratificirala jer radi se više od milijardu kuna koje će trebati ostaviti u proračun za sljedeću godinu ukoliko se ratificira zbog izgradnja skloništa, sigurnih kuća i mnogih drugih razloga”, dodala je.

Šuica podržala i Marakeški sporazum

Ova europarlamentarna zastupnica podržavala je i kontroverzni Marakeški sporazum, dokument za kojeg postoji strah kako briše granicu između legalnih i ilegalnih migranata, te time dekriminalizira ilegalne prelaske granica suverenih zemalja.

“Smatram da Hrvatska treba brinuti o migrantima, ali o legalnim migrantima, naravno. Nemojte zaboraviti da je svaki Europljanin, a i dio Hrvata, u zadnjih 100 godina barem jedan put u životu bio migrant. Treba imati solidarnosti i razumjeti o čemu se radi. A posebice zato što to nisu samo migranti u onom smislu riječi kako ih u posljednje vrijeme poimamo, to su i naši studenti, Hrvati koji žive u iseljeništvu itd”, kazala je Šuica te u nastavku otkrila o procesu odlučivanja.

“Neće biti važno tko je tamo prisutan, mi smo radili na tom dokumentu, prije svega smo dali ovlasti EU-u da s jednim glasom odlučuje o tom dokumentu, u tom smislu Hrvatska je već pristala na tako nešto”, otkrila je govoreći o tome treba li predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ići u Marakeš na potpisivanje sporazuma.