Za osvojenih 66 mandata, HDZ-u bi za naknadu izbornih troškova trebalo pripasti 8,9 milijuna kuna, a strankama okupljenim u Restart koaliciji koje imaju 41 mandat, 5,5 milijuna kuna.
Ti se iznosi dobiju nakon što se broj osvojenih mandata pomnoži sa 135 tisuća kuna koliko za jedan osvojeni mandat pripada svakoj političkoj stranci, neovisnoj listi i kandidatu.
Domovinski pokret Miroslava Škore osvojio je 16 mandata pa bi za troškove trebao dobiti naknadu od 2,2 milijuna kuna, Most za osvojenih osam 1,1 milijun kuna, a stranke okupljene oko platforme Možemo! za sedam mandata 945 tisuća kuna.
Za tri osvojena mandata koaliciji SSIP, Fokus i Pametno pripada 405 tisuća kuna naknade, isto kao i Pupovčevu SDSS-u.
S po 135.000 kuna država bi izborne troškove trebala nadoknaditi HNS-u i Reformistima Radimira Čačića koji su osvojili po jedan mandat, te zastupnicima manjina Robertu Jankovicsu (mađarska) Furiju Radinu (talijanska), Vladimiru Bileku (češka i slovačka manjina), Veljku Kajtaziju (pet manjina) i Ermini Lekaj Prljaskaj, koja je ponovno izabrana za zastupnicu 12 manjina.
Neslužbeni su to izračuni, za službene treba čekati konačne izborne rezultate za koje je sada teško precizirati datum.
U nedjelju, 12. srpnja izbori za Sabor ponavljaju se u Raši, u 8. izbornoj jedinici, jer je u glasačkoj kutiji nađen višak listića. Dan kasnije, kad se objave rezultati, teku rokovi za prigovore i žalbe i o njima ovisi kad će biti objavljeni konačni rezultati izbora za 10. saborski saziv. Ne bude li prigovora, najranije bi to moglo biti 16. ili 17. srpnja, a ako ih bude onda 21. srpnja.
Marina Budimir osvojila 5,78 posto glasova, ne i mandat
Pravo na naknadu izbornih troškova u umanjenom iznosu od 22.500 kuna imaju i političke stranke i neovisne liste koje dobiju više od pet posto važećih glasova u svojoj izbornoj jedinici, a ne osvoje mandat.
To se dogodilo Marini Budimir na listi Mosta u 5. izbornoj jedinici koja je osvojila 5,78 posto glasova, ali ne i mandat.
Takvi slučajevi nisu nepoznati, na izborima za Sabor 2015. to se dogodilo stranci Milana Bandića u jednoj izbornoj jedinici, a Živom zidu u dvije jedinice.
Naknade za izborne troškove isplaćuju se iz državnog proračuna, najkasnije u roku 75 dana od dana objave konačnih službenih rezultata izbora.
Izračunate iznose treba uzeti sa zadrškom. Prije nego se novac uplati na račune, treba vidjeti konačne rezultate, a izborni sudionici trebaju izraditi financijska izvješća o financiranju kampanje koja moraju proći DIP-ov nadzor.
Utvrdi li se da se neka stranka, lista ili kandidat nisu držali zakona, mogu dijelom li u cijelosti ostati bez naknade. Ovo posljednje može im se dogoditi ako su sredstva za promidžbu koristili u nedopuštene svrhe, a bez dijela naknade mogu ostati ako su, primjerice, potrošili više od milijun i pol kuna po izbornoj jedinici.
Godine 2019. – više od 56 milijuna za zastupnike
Uz to što su financirane iz državnog proračuna i proračuna lokalnih jedinica, stranke dobivaju novac kao naknadu troškova izborne promidžbe dobiju li najmanje 10,0% važećih glasova birača od njihovog sveukupnog broja.
U 2019. za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika bilo je osigurano ukupno 56.432.918,00 proračunskih kuna. Odluku je kao i prethodnih godina potvrdio saborski Odbor za Ustav. Političkim strankama i nezavisnim zastupnicima pripalo je 2,67 milijuna kuna više nego lani, kada im je iz proračuna isplaćeno 53,76 milijuna kuna.
Za rad 18 političkih stranaka i šest nezavisnih zastupnika iz ovogodišnjeg državnog proračuna namijenjeno je 58.515.336,00 kuna, odnosno dva milijuna kuna više nego lani.
Podsjetimo, novac se dodjeljuju na osnovu broja mandata prilikom konstituiranja Sabora. Novac se raspodjeljuje tako da se utvrdi jednak iznos za svakog zastupnika, s tim da svaka stranka po zastupnici dobiva 10 posto više novca. Zatim se novac raspodijeli strankama i nezavisnim zastupnicima ovisno o broju zastupnika koje su imali u trenutku konstituiranja Sabora.
Strankama i zastupnicima novac se iz proračuna na račun isplaćuje tromjesečno.
U to ne spadaju plaće samih saborskih zastupnika jer njih plaćamo posebno.
Udruga U ime obitelji: ‘Financiranje političkih stranaka iz proračuna ne sprječava korupciju’
“Udruga U ime obitelji predlaže potpuno ukidanje financiranja aktivnosti političkih stranaka i izborne promidžbe iz svih javnih izvora – državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave”, naglasili su iz UiO tijekom javne rasprave o Prijedlogu zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.
U vrijeme javne rasprave, udruga U ime obitelji iznijela je prijedlog, koji je Ministarstvo uprave odbilo. Štoviše, vladajući su svojim zakonom omogućili dodatno financiranje političkih stranaka iz proračuna. Naime, prema novom zakonu stranke za izbornu promidžbu dobivaju 4 milijuna kuna – odnosno 2,5 milijuna kuna više nego do sada.
“Mislimo da model financiranja političkih stranaka javnim novcem nije dobar za hrvatsku demokraciju i politiku jer političke stranke čini manje odgovornima biračima te pretvara predstavničku demokraciju u sredstvo stranačke zarade.
Zbog krnje opcije preferencijalnog glasovanja, s cenzusom od 10%, birači imaju malo utjecaja na to tko ulazi i predstavlja ih u Saboru, već glavnu riječ vodi predsjednik stranke, koji sastavlja liste. Zato su izabrani zastupnici više odgovorni predsjedniku stranke, da ih ponovno stavi na listu nakon 4 godine, nego biračima – njihov ulazak u Sabor i ostanak na radnom mjestu ovisi primarno o mjestu na listi, koju određuje predsjednik, a ne o glasovima i volji birača, kazao je u travnju 2019. godine za Narod.hr Ivan Munjin, član Upravnog odbora udruge U ime obitelji.
“Ako to povežemo s financiranjem političkih stranaka, ključno je pitanje zašto bi se iz državnog i lokalnog proračuna automatizmom izdvajala financijska sredstva za političke stranke na temelju osvojenih mandata na izborima ako stranke i njihovi zastupnici nisu odgovorni svojim biračima nakon izbora? Zato je prijedlog U ime obitelji da stranke izravno traže od građana financijsku potporu za svoje djelovanje, da se financiraju isključivo donacijama, a da se sve financiranje javnim novcem postepeno u potpunosti ukine, po primjeru Italije. Tako će stranke biti više odgovorne biračima, vodit će računa o tome što njihovi birači misle i neće ih se sjetiti samo od izbora do izbora, svake 4 godine, jer će o volji birača ovisiti njihova egzistencija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa