(FOTO) Grabar-Kitarović i Kiska: Hrvatska i Slovačka prijateljske zemlje bez otvorenih pitanja

FaH

Hrvatska i Slovačka prijateljske su zemlje koje dobro surađuju i nemaju otvorenih pitanja, suglasili su se u utorak u Zagrebu predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović i njezin slovački kolega Andrej Kiska, koji boravi u dvodnevnom službenom posjetu Zagrebu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U izjavi za novinare nakon sastanka predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je da je ovog proljeća u Zagrebu primila svu četvoricu predsjednika zemalja članica Višegradske skupine, češkog predsjednika Miloša Zemana, mađarskog predsjednika Janoša Adera, poljskog predsjednika Andrzeja Dudu i sada slovačkog kolegu Andreja Kisku, zaokruživši time dio svojih vanjskopolitičkih aktivnosti u pogledu tih zemalja koje Hrvatska smatra prijateljima i želi s njima što je moguće tješnje surađivati.

Naglasila je da Hrvatska sa zemljama Višegradske skupine ima puno zajedničkih interesa o kojima može razgovarati, od prometa i energetike do proširenja EU-a, zaštite okoliša, migracija i drugih sigurnosnih, gospodarskih i društvenih pitanja te je najavila da bi Hrvatska na jesen ili u proljeće iduće godine mogla biti domaćinom sastanka Višegradske skupine.

“Hrvatska i Slovačka dvije su prijateljske države. Nemamo otvorenih pitanja, već suradnju za koju držim da bi mogla biti snažnija i bolja”, kazala je predsjednica istaknuvši da dvije zemlje dijele i zajednička stajališta o budućnosti Europske unije, zauzimajući se za Europu jednakopravnih država, a ne Europu više brzina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“To naravno moramo približiti puno više našim vlastitim građanima i drugim građanima EU u trenutku kad se javlja euroskepticizam diljem Europe, osobito nakon Brexita. Trebamo osnažiti europske institucije. Ne treba nam više, ali trebaju nam bolje i snažnije institucije koje će biti svakako bliže građanima i koje će razumjeti probleme i baviti se onime što je iznimno bitno za europsku populaciju, a to su prije svega pitanje mladih, zapošljavanje, gospodarski rast, ulaganja i naravno sigurnost”, istaknula je.

“Naša suradnja u području obrane i sigurnosti možda je skromna kad je riječ o njenom obimu, ali je međutim vrlo bitna kad je riječ o njenom sadržaju i nadam se da ćemo nastaviti surađivati u pitanjima vojne i obrambene suradnje, posebno kad je riječ o suočavanju s ugrozama s kojima se suočava cijela EU i na istoku i na na jugu, ali s kojima se potencijalno suočavaju i naše dvije države i da ćemo i u okviru EU-a i NATO-a nastaviti i dalje zastupati zajednička stajališta i solidarnost u pravcu rješavanja svih problema koji danas opterećuju EU i NATO”, kazala je s tim u vezi hrvatska predsjednica. Dodala je da Hrvatska i Slovačka žele postići razinu izdvajanja za proračun za obranu od 2 posto BDP-a i 20 posto od toga za ulaganje u tehnologiju

Grabar-Kitarović zahvalila je Slovačkoj na potpori hrvatskim nastojanjima da uđe u Schengen, istaknuvši da je to jako bitno zbog turizma i sigurnosti, slobode kretanja i jednakopravnosti naših građana u EU.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predsjednica se osvrnula i na pitanje manjina, istaknuvši da je slovačka manjina u Hrvatskoj dobro zaštićena i da ima svojeg saborskog zastupnika. Izrazila je nadu da će slovačka vlada isto tako pružiti potporu hrvatskoj manjini u Slovačkoj za učenje hrvatskog jezika i za očuvanje njihovog etničkog, kulturnog, jezičnog i drugog nasljeđa.

Slovački predsjednik Andrej Kiska istaknuo je da Hrvatska ima značajnu ulogu u regiji.

“Hrvatska je inspiracija za cijelu regiju, primjer za susjedne zemlje”, kazao je, podsjetivši da je Slovačka oduvijek pomagala zemljama u regiji da dobiju priliku postati članicama europske obitelji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Potrebno unaprijediti gospodarsku suradnju

Dvoje predsjednika suglasili su da je potrebno unaprijediti gospodarsku suradnju između dviju zemalja s obzirom na to da je Hrvatska u velikom deficitu u razmjeni sa Slovačkom. “Potrudit ćemo se da osnažimo ulogu hrvatskih tvrtki u Slovačkoj kako kad je riječ o izvozu tako nadam se i ulaganjima”, kazala je hrvatska predsjednica.

Kiska je kazao da Slovačka može puno toga naučiti od Hrvatske na području turizma s obzirom na to da Hrvatska turizmom ostvaruje 18-19 posto BDP-a, a Slovačka samo 2,5 posto.

Isto tako, Slovačka kao razvijena industrijska zemlja može pomoći Hrvatskoj svojim iskustvom na tom području, kazao je, napomenuvši da Slovačka ima najveći broj proizvedenih automobila po stanovniku na svijetu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kiska je istaknuo da Hrvatsku svake godine ljeti posjeti gotovo 400.000 slovačkih turista i zahvalio na tome što su jako dobro primljeni u zemlji.

Na pitanje slovačkih novinara je li Hrvatska sigurna destinacija za slovačke turiste s obzirom na brojne terorističke napade u Europi, predsjednica je naglasila da je Hrvatska sigurna država te da hrvatske službe surađuju sa službama u susjedstvu, na jugoistoku Europe, u okviru EU-a i NATO-a, kao i s i drugim državama poput islamskih.

S obzirom na to da se Slovačka protivi europskom sustavu kvota za raspodjelu migranata iz Italije i Grčke, slovački predsjednik je, odgovarajući na pitanje novinara, kazao da je pitanje kvota jako složeno, ali i istaknuo kako smatra da uspješne države imaju moralnu obvezu pomagati ljudima koji su prisiljeni bježati iz svojih domova pred ratom i nasiljem.

“Europska unija se temelji na zajedničkim vrijednostima. To nije business projekt, to je politički projekt, projekt gdje postoji međusobna solidarnost i pomoć i tako ja gledam na naš zadatak u EU”, kazao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.