„Digitalnu tehnologiju valja staviti u službu čovječanstva. Čovjek ne smije postati instrument bilo kakve tehnologije i ideologije“, kazao je glavni tajnik Međunarodne paneuropske unije i dekan Fakulteta hrvatskih studija prof. dr. Pavo Barišić na 48. Paneuropskim danima koje u njemačkom gradu Hofu ovoga vikenda organizira Njemačka paneuropska unija predvođenja njezinim predsjednikom Berndom Posseltom.
Govoreći o politici obrazovanja i kulture u Europi prof. Barišić naglasak je stavio na širenje i jačanje znanja, europske ideje i identiteta Europe, a kao temeljno obilježje europske politike obrazovanja istaknuo je humanistički pristup i optimistično povjerenje u sposobnost ljudi u približavanju idealu savršene ljudskosti: „Cilj je naobrazbe u njoj samoj i ona ne može biti podređena izvanjskim svrhama tržišta ili politike. Naobrazba je iskonski usmjerena na razvoj i usavršavanje samostojna čovjeka prema humanističkom idealu. Riječ je o životnom procesu oblikovanja i kultiviranja cjelokupne osobnosti. Europa je stvorila zajedničku kulturu i veličanstven identitet. Zato se zalažem za jačanje zajedničkih europskih temelja u naobrazbi, posebice u nastavi povijesti, zemljopisa i europske kulture, kao i za razvoj višejezičnosti u Europi i jačanju europskog školskog sustava. Ulaganje u znanje jezika podiže uzajamno razumijevanje građana i otvara pristup drugim zemljama i kulturama. Time učvršćujemo europski identitet i pomažemo općem znanstvenom napretku“, poručio je Barišić zaključivši da istinska europska naobrazba primjereno priprema svoje građane za budućnost.
Na Paneuropskim danima, na kojem se okupilo više od 100 sudionika iz nekoliko europskih zemalja, razgovara se o važnim pitanjima za današnju Europsku uniju, ali i cijelu Europu, kao i izazovima koje donosi vrijeme pred nama.
Pored prof. Barišića na skupu su govorili i ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, šef Europske pučke stranke u Europskom parlamentu Manfred Weber, potpredsjednik njemačkog Bundestaga Hans-Peter Friedrich, bavarski ministar znanosti i umjetnosti Bernd Sibler i mnogi drugi.
Ministar Grlić Radman osvrnuo se na hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije u prvoj polovici godine. „Hrvatsko je predsjedanje zasjenila pandemija i bilo je prepuno nepredviđenih izazova. Morali smo između ostaloga vratiti više od 650 000 građana EU-a s drugih kontinenata natrag svojim kućama, u najtežim okolnostima. Ali bez obzira na sve to važan politički uspjeh našeg predsjedanja, za stabilizaciju i dugoročno osiguranje Europe, bio je početak pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Vrata za jugoistočnu Europu širom su otvorena, jer je to u interesu svih Europljana. Zalažem se za više Europe, a ne za povlačenje i zato vjerujem u Europu koja se temelji na solidarnosti koja je snažna kroz svoje vrijednosti, ali prije svega vjerujem u Europljane“, rekao je ministar.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
