Tvrtka Meggle Hrvatska objavila je četvrtak da restrukturira poslovanje u Hrvatskoj,te da do kraja ove godine gasi proizvodnju u Osijeku, što znači da će oko 160 zaposlenika dobiti otkaz, a otkazuje se i suradnja svim kooperantima, što je komentirao dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta (ZŠEM) dr. Đuro Njavro, čiju objavu prenosimo u cijelosti.
“Kriza “Meggle” – prilika za inovativnu , proaktivnu poljoprivrednu politiku
Zatvaranje osječke mljekare, MEGGLE, problem je višestruko veći nego gubitak posla 160 zaposlenih u mlijekari.
Po raspolozivim podacima, radi se o 340 mliječnih farmi s ukupnom proizvodnjom od oko 26 milijuna kilograma mlijeka, odnosno oko 6 posto sveukupne količine mlijeka koja se na godišnjoj razini isporučuje u hrvatske mljekare.
U pitanje dolazi sudbina 5500 muznih krava što prema mišljenju stručnjaka, za sobom povlači dodatnih 5500 grla ostalih kategorija goveda na tim OPG ima. Ukupno 11000 grla goveda i oko tisuću produktivno zaposlenih.
Osječku mljekaru, nekoć brzopleto prodanu korporaciji MEGGLE trebaju umjesto zatvaranja,preuzeti OPG proizvođači mlijeka, njih 360 kooperanata cije mlijeko mljekara preradjuje ( uz njih u malom dijelu i sami zaposleni) . Tako ce se stvoriti čvrsto interesno uvezana, vlasnička struktura zainteresirana za opstanak i razvoj proizvodnje i prerade mlijeka u Slavoniji.
Potom takvu dioničku strukturu može dokapitalizirati investicijski odjel “Hrvatske poljoprivredne banke” koristeći dugoročne izvore HBOR ili mirovinskih fondova, i to samo do 25%.
Novom vlasničkom strukturom trebaju dominirati oni čiji je interes da se mlijeko proizvodi i prerađuje u Slavoniji.
Dokapitalizacija prije svega mora pomoći stvoriti potreban radni kapital.
To bi bilo prirodno, interesno dioničarstvo kakvo se sreće u Srednjoj Europi.
Hrvatski model gdje su mljekare, nekada , ranije, ugovorima i ulaganjima, čvrsto vezane uz bazu kooperanata proizvođaca mlijeka, prodane multinacionalkama prekinuvši čvršće veze sa lokalnom sirovinskom bazom ( mljekarski opg ovi) pokazao se pogrešan i doveo je loših rezultata”, objavio je.
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.