Jasno je da umirovljenici kao i ostali dijelovi društva će osjetiti udar na svoj standard. Dobra je to mjera, ali nedovoljna, očekujemo u ovoj godini još niz mjera koje će Vlada oblikovati a koje bi trebale biti usmjerene ka najugroženijim dijelovima našeg društva, izjavio je za Dnevnik HTV-a ekonomski analitičar dr. sc. Đuro Njavro, ugledni hrvatski i svjetski ekonomski stručnjak, te osnivač i donedavno dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM).
> Dr. sc. Njavro za Narod.hr: Europske države su u zajedničkom ekonomskom šoku, ali Hrvatska ne treba u sezonu ići u strahu
Podsjetio je na jednu izvanrednu mjeru koja je bila donesena krajem 90.-tih, a to je da se umirovljenicima da nominalno jednak iznos podrške, što bi značilo da ovi s najnižim mirovinama dobiju u postotku više, oni s većim nešto manje.
Izvanredna situacija
– Nalazimo se u izvanrednoj situaciji pa su potrebne i izvanredne mjere, poručio je.
Postoje, kaže, procjene ekonomista da je ovo val inflacija koji bi se trebao stišavati, ali osobno misli da je ovo atipična inflacija koja je na jednoj strani uzrokovana već duže od desetljeća emisijom novca, tzv. kvantitativizingom koji je korišten i za saniranje krize 2008., novca je bilo puno u opticaju, nije se prelio na rast cijena, nego na rast burze tako da inflacije bi bilo i da nije bilo ukrajinske krize.
– Došla je ta kriza, došle su mjere koje su djelom dovele do rasta imputa u proizvodnju, znači do rasta cijene energije različitih oblika i to realno prijeti ekonomijama na jednoj strani usporavanjem rasta, na drugoj strani rastom troškova, to je situacija kakvu smo imali 70.-tih godina. Iz toga se nije lako izvući, izjavio je Njavro.
Ako gledamo Europsku uniju, posebno je važno, kaže, što će se događati u Njemačkoj.
Smatra da nećemo proći kroz ovo krizno razdoblje, a da ne osjetimo to na padu standarda. Hoćemo li to osjetiti više ili manje, ovisit će, naglašava, o ponašanju naše države, Vlade, o ponašanju naših tvrtki i poduzetnika, svake obitelji i pojedinca. Pred nama je vrijeme izazova, neizvjesnosti koji nose i problema ali i mogućnosti.
– Naprimjer, značajan porast cijene hrane u svijetu i Europi, a Hrvatska ima toliko neiskorištenih i zapuštenih mogućnosti u poljoprivredi. Ako nismo uspjeli pomoću poticaja pokrenuti poljoprivredu, možda bi ih privukli te povišene cijene hrane. S druge strane, Hrvatska ima atipičnu situaciju, turizam će biti vrlo uspješan, rast BDP-a će biti ne spektakularan, ali solidan. U istim okolnostima imamo jedan od najnižih stopa nezaposlenosti. Ako želimo nastaviti rast u ovoj kvaliteti, trebamo radnu snagu, očito je previše ljudi otišlo po Europi, zaključio je Njavro.
