Iznenadni porast cijena hrane i energenata, rat u Ukrajini, inflacija koja se događa u cijeloj Europi i Hrvatskoj, neizvjesnost oko uvođenja nove valute eura, sve to ovih dana muči prosječnog Hrvata, koji se nadao brzom oporavku nakon dvije godine pandemije. O tome trebamo li strahovati za svoju ekonomsku budućnost pitali smo dr. sc. Đuru Njavru, uglednog hrvatskog i svjetskog ekonomskog stručnjaka, te osnivača i donedavno dekana Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM).
Narod.hr: Kako biste ocijenili trenutačnu ekonomsku situaciju u Hrvatskoj?
Dr. sc. Đuro Njavro: Bez obzira na rast globalnih neizvjesnosti, ekonomsko stanje u Hrvatskoj je i dalje solidno. Ne smije se zaboraviti da je hrvatsko gospodarstvo u 2021. godini zabilježilo V-oporavak, tj. da se BDP, uz rast od 10.4 %, već u toj godini vratio na razinu iz predpandemijske 2019.
Za razliku od mnogih drugih europskih zemalja, hrvatsko gospodarstvo nije toliko direktno izloženo posljedicama krize u Ukrajini, već je većina učinaka neizravna. Utjecaj je kroz rast cijena energenata (koji je u Hrvatskoj znatno manji nego u nekim drugim europskim zemljama) i hrane. Tu je i očekivano usporavanje potražnje kod glavnih trgovinskih partnera kao što su Njemačka, Italija i Austrija.
Ako se promatraju komponente BDP-a, očekuje se da će unatoč ubrzanju inflacije osobna potrošnja nastaviti rasti. Iako po nešto nižim stopama od onih koje su bile očekivane.
Na to već ukazuju podaci o fiskalizaciji u prvim mjesecima ove godine. Ne treba zanemariti ni činjenicu da je Vlada donijela paket mjera koji bi trebao ublažiti učinak rasta cijena na potrošnju građana kroz različite instrumente.
Narod.hr: Očekujete li negativan utjecaj na osobnu potrošnju?
Dr. sc. Đuro Njavro: Osobna potrošnja bi trebala biti potaknuta i očekivano dobrim rezultatima turističke sezone, a udio turista iz Ukrajine, Rusije i Bjelorusije u ukupnom je broju dolazaka i noćenja turista zanemariv. Potražnja na glavnim emitivnim tržištima trebala bi istodobno ostati robusna.
Investicije bi trebale biti potaknute ubrzanjem procesa obnove te sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) koji će potaknuti javne, ali i privatne investicije. Ne treba zaboraviti da su izvođači i podizvođači radova u javnim investicijama najčešće iz privatnog sektora. Međutim, s obzirom na rast cijene materijala i zastoje u lancima opskrbe u svijetu, obujam investicija će biti nešto manji od ranijih očekivanja, iako i dalje solidan. Državna potrošnja će nastaviti pozitivno doprinositi ukupnom BDP-u, što se može vidjeti iz usvojenog proračuna, a uskoro će se predstaviti i Program konvergencije. Izvoz dobara bit će nešto sporiji od očekivanja (zbog usporavanja potražnje glavnih trgovinskih partnera), ali će i dalje imati solidan pozitivan doprinos ukupnom BDP-u. Zbog nešto sporije finalne potražnje (domaća i inozemna potražnja), uvoz će također biti manji od očekivanja. Ukupni neto izvoz mogao bi biti neutralan za BDP.
Narod.hr: Koliki rast očekujete u Hrvatskoj?
Dr. sc. Đuro Njavro: Neke prve projekcije pokazuju da bi u 2022. hrvatsko gospodarstvo moglo rasti po stopi između 3 % i 3.5 %, što je manje od inicijalnih prognoza, ali u skladu s predpandemijskim kretanjima i brže od rasta potencijalnog BDP-a.
Narod.hr: Zašto se u Hrvatskoj i u svijetu sada događa inflacija?
Dr. sc. Đuro Njavro: U ekonomskoj literaturi razlikuju se dvije ključne skupine čimbenika koji mogu utjecati na kretanje cijena – oni na strani potražnje (engl. demand side) i oni na strani ponude (engl. supply side). Reakcija nositelja ekonomske politike ne može i ne smije biti ista u ta dva slučaja.
Trenutačna kretanja cijena mogu se gotovo u potpunosti pripisati tzv. supply side šokovima, koji se u prvome redu odnose na poremećaje u lancima opskrbe i na snažan rast cijena energenata. Taj je rast posljedica i rata u Ukrajini, ali i nekih drugih čimbenika, poput prijevremenog zatvaranja nekih nuklearnih pogona u Europi, ubrzanja zelene tranzicije, pogreški u sklapanju ugovora za isporuke plina iz Rusije, itd. Snažan rast cijena energenata zabilježen je i prije početka krize u Ukrajini.
Rast cijena energenata na globalnom tržištu se prelijeva i na maloprodajne cijene naftnih derivata, na cijene hrane, ali i na cijene ostalih proizvoda koji ovise o cijeni energenata kao važnom inputu. Sve se to onda očituje u rastu cijena proizvoda koji ulaze u potrošačku košaricu.
Što se tiče čimbenika na strani potražnje, istraživanja pokazuju da bez obzira na ekspanzivnu fiskalnu i monetarnu politiku u EU-u, ovi čimbenici trenutačno nemaju značajan doprinos promjenama ukupne razine cijena.
Narod.hr: Postoji li specifična hrvatska strana sadašnje inflacije?
Dr. sc. Đuro Njavro: Važno je razumjeti da su trenutačno sve zemlje u EU-u i šire pogođene tzv. „zajedničkim šokom“, te da Hrvatska ne predstavlja nikakvu iznimku. Primjerice, stopa inflacije od 7.3 % u ožujku u Hrvatskoj čini se visokom, ali ako se pogleda prosjek za EU i eurozonu, može se vidjeti da Hrvatska u tom kontekstu nimalo ne odstupa od europskih trendova. Dapače, stopa inflacije u Hrvatskoj je među umjerenijima u EU-u.
Neke zemlje već bilježe dvoznamenkaste stope rasta cijena.
Narod.hr: Trebamo li strahovati od inflacije i kako se zaštititi? Može li se uopće sa sigurnošću predvidjeti što će se događati s inflacijom?
Dr. sc. Đuro Njavro: Inflacija nikada nije ugodna ekonomska tema, posebno u zemljama poput Hrvatske koje su se u povijesti susrele s galopirajućom i hiperinflacijom. Međutim, većina analiza upućuje da su trenutačni inflatorni pritisci prolazni, a Vlada je već donijela vrlo izdašan paket mjera, koji će ublažiti učinak rasta cijena na raspoloživi dohodak najugroženijih skupina. Odlukom o široj primjeni sniženih stopa PDV-a na prehrambene proizvode, ublažit će se i udarac na standard svih građana. Tome će pridonijeti i odluka o zamrzavanju marži i privremenom smanjenju trošarina na naftne derivate.
Narod.hr: Zbog čega su već otprije kamate na štednju u bankama niske? Zašto se građane destimulira držati novac u bankama?
Dr. sc. Đuro Njavro: Kamatne stope u bankarskom sektoru su tržišna kategorija, što znači da su određene ponudom i potražnjom. Ako se promatra kretanje depozita u Hrvatskoj, može se vidjeti da su oni dosegnuli povijesno najviše razine, što ekonomskim rječnikom znači da je ponuda depozita značajno narasla, to je dovelo do pada cijene. S druge strane, potražnja za kreditima u Hrvatskoj je dugi niz godina bila ograničena.
Treba napomenuti i da se trendovi kretanja kamatnih stopa na depozite u Hrvatskoj ne razlikuju od kretanja u drugim zemljama EU-a, te da su kamatne stope na depozite u Hrvatskoj dugi niz godina bile više u odnosu na većinu zemalja euro područja.
Narod.hr: Kako će na nas utjecati uvođenje eura u stanju visoke inflacije, postcovida i rata u Ukrajini? Druge zemlje koje su uvodile euro nisu imale takvu situaciju; je li mudro sada uvoditi euro?
Dr. sc. Đuro Njavro: Uvođenje eura Hrvatskoj može samo pomoći, jer ulazak u europodručje podrazumijeva pad premije rizika zemlje, smanjenje regulatornih troškova, pristup stabilizacijskim mehanizmima koji su dostupni samo zemljama europodručja, eliminaciju tečajnih rizika i sl. Svi ovi čimbenici su isključivo pozitivni. Što se tiče straha od rasta cijena, on je daleko prenaglašen, što su pokazala mnoga istraživanja, a ne smije se zaboraviti ni da će se cijene iskazivati dvojno u mjesecima prije i nakon uvođenja eura te da će postojati „crna lista“ trgovaca koji će pokušati varati potrošače.
Što se tiče ostalih zemalja, moguće je pogledati što se dogodilo u Mađarskoj, Poljskoj i Češkoj, koje odbijaju uvesti euro. Njihove su valute u ovoj krizi deprecirale, što je dodatno ubrzalo inflaciju i dovelo do rasta kamatnih stopa na državne obveznice, što se prelijeva i na troškove financiranja privatnog sektora. Upravo je ova kriza pokazala koliko je dobro što je Hrvatska odlučila krenuti putem uvođenja eura.
Narod.hr: Mnogi misle da je baš sada dobro uzimati kredit jer će ga zbog inflacije biti lakše otplaćivati, no je li to baš tako? Što bi se u bliskoj budućnosti moglo dogoditi s kamatama na kredite?
Dr. sc. Đuro Njavro: U Hrvatskoj se često evociraju sjećanja na uzimanje kredita u bankama u doba Jugoslavije, kad je inflacija „pojela“ rate kredita. U tržišnom gospodarstvu to nije moguće i banke se znaju štititi od rasta inflacije tako da se može očekivati rast kamatnih stopa, iako ne značajan. Također, još jednom treba istaknuti, da će i taj rast kamatnih stopa biti blaži, u odnosu na rast koji bi bio u uvjetima neuvođenja eura u Hrvatskoj.
* Dr. sc. Đuro Njavro je osnivač, te je bio dugogodišnji dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta. Obnašao je dužnost savjetnika predsjednika Republike za gospodarstvo u vrijeme dr. Franje Tuđmana. U Odboru za financije i državni proračun, Hrvatskog državnog sabora u dva mandata obnaša funkcije predsjednika, i dopredsjednika te daje važan doprinos rješavanju bitnih političkih, ekonomskih, pravnih i socijalnih problema u Hrvatskoj posebice djelovanjem na ustroju sustava državnih financija i oblikovanju odgovarajuće proračunske politike.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
