Hrvatski građani nisu dovoljno upoznati s učincima uvođenja eura i ne trebaju strahovati od pretjeranog rasta cijena, zaključci su sudionika Eurotribine u utorak u Kući Europe.
“Nesigurnost investicija, više kamatne stope i visoki troškovi smanjili bi se uvođenjem eura”, istaknuo je guverner HNB-a Boris Vujčić prednosti prelaska iz kune u eure.
Vujčić je bio jedan od sudionika na Eurotribini pod nazivom ‘Kada će Hrvatska uvesti euro?’.
Guverner je podsjetio da hrvatski građani većinom imaju štednju u eurima, a pošto je većina kredita također vezana uz eure njegovim bi se uvođenjem u Hrvatsku smanjio tečajni rizik.
HNB svakih šest mjeseci provodi anketu među građanima o uvođenju eura. Njih 52 posto to podržava, 40 posto ih se protivi, a osam posto ih je u ovom trenutku neopredijeljeno.
Oni koji ne podržavaju uvođenje eura kao glavni razlog navode veliki rast cijena, što Vujčić smatra neutemeljenim strahom.
“To je mit i to se nije dogodilo zemljama koje su dosad uvele euro”, rekao je guverner HNB-a i dodao da će inflacija uvijek postojati, ali je ne treba pripisivati uvođenju nove valute.
“Strah je prisutan u trenutku nedostatka znanja. Naši građani i poduzetnici nisu još uvijek dovoljno upoznati s učincima uvođenja eura, kako pozitivnih, tako i negativnih”, rekao je ministar energetike i zaštite okoliša Tomislav Ćorić i dodao kako bi oni koji se dublje bave tom temom rekli da je “Hrvatska trebala uvesti euro jučer, a ne danas ili za dvije godine”.
Ne prije 2023.
Na eurotribini su govorili i Mladen Verdiš s Pravnog fakulteta u Zagrebu te predsjednica HUP-a Gordana Deranja koji su se složili da proces provođenja reformi ide ruku pod ruku s uvođenjem eura.
“Što se mi više i bolje pripremamo i radimo na reformama spremniji ćemo ući u proces pristupanja eurozoni”, smatra Mladen Verdiš.
Predsjednica HUP-a istaknula je da poslodavci podržavaju uvođenje eura i ulazak u eurozonu.
“Poslodavci žele da se to što prije realizira, pogotovo oni koji su usmjereni na izvoz”, rekla je Deranja.
Deranja je dodala je kako je prije uvođenja eura nužno reformirati zdravstveni i mirovinski sustav te zaustaviti iseljavanje mladih, dok ministar Ćorić smatra da su “reformski procesi i njihova provedba nešto što se kontinuirano treba odvijati neovisno o tome ulazimo li u eurozonu”.
Vujčić nije htio otkriti kada se može očekivati ulazak Hrvatske u tečajni mehanizam ERM II koji prethodi uvođenju eura i ulasku u eurozonu. No, rekao je da se vode pregovori s Europskom komisijom i Europskom središnjom bankom oko sadržaja pisma koje zajedno s ministrom financija Zdravkom Marićem treba uputiti za članstvo u tečajnom mehanizmu.
Hrvatska će ulaskom u ERM II u dvije godine trebati zadovoljiti određene kriterije i nakon toga čekati pozitivnu ocjenu Komisije da se priključi eurozoni.
Čak i da sve ide glatko, to se neće dogoditi prije početka 2023. godine, rekao je Vujčić.
“Eurotribina – perspektive i izazovi” serijal je Hrvatskoga radija koji se uz potporu Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj emitira jednom mjesečno iz Kuće Europe u Zagrebu.
Ovo je bila četvrta po redu, a peta i posljednja će se održati nekoliko dana nakon europskih izbora u svibnju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
