Frka-Petešić: ‘Na stan imam pravo kao dužnosnik, nisam učinio ništa protivno zakonu’

Predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić u HTV-ovoj emisiji Romana Bolkovića ‘1 na 1’ komentirao je situaciju u kojoj se našao zbog obnove državnog stana u kojem trenutno stanuje. Rekao je da je to čudan splet sretnih i nesretnih okolnosti te poručio kako je njegova savjest čista, jer nije učinio ništa protivno zakonu.

“Nisam intervenirao za obnovu stana u Jurišićevoj”

– Nesretnih zbog toga što sam se u to udubio puno više unazad desetak dana da sve to zapravo rekonstruiram i da shvatim sve, čime se nisam bavio, jer to nije moj posao. Ja sam najmoprimac u toj zgradi, ja nisam vlasnik. Dakle, ta zgrada je jedna od zgrada kojom upravljaju Državne nekretnine. Oni su nakon potresa obišli sve te zgrade koje imaju u upravljanju, u Ilici, Palmotićevoj, Kukuljevićevoj i u Jurišićevoj. I ustanovili su da je stan u kojem stanujem, najoštećeniji, daleko najoštećeniji. I to iz razloga, što je ta zgrada starija od sto godina od ostalih. To je ta nesreća, jer sam se baš našao u toj zgradi i to na zadnjem katu, gdje se jako zaljuljalo, metar smo svi poletjeli, krevet se pomaknuo za metar, rekao je Frka-Petešić.

‘Nije mi palo na pamet da premijeru kažem da ću se dva tjedna baviti svojom selidbom’

– U svakom slučaju, stan je bio jako loš, statičari su došli dva dana nakon toga i rekli su da se moramo iseliti, da nije sigurno za život, ne možemo tu boraviti, jednostavno meni to nije bila opcija u tom trenutku. Imali smo koronavirus, imali smo predsjedanje Europskom unijom, potres u Zagrebu, jednostavno nije mi palo na pamet da premijeru kažem da ću se dva tjedna baviti svojom selidbom. I pitao sam, možemo li se u jednom dijelu nekako stisnuti. Nama su rekli da u sobe uopće ne ulazimo i mi smo de facto mjesec i pol dana, ne znam koliko, živjeli u dnevnom boravku. Spavali na kauču koji nije rasklopiv, ali ima puno gorih situacija u životu. U svakom slučaju, oni su odlučili kad su se i ostali stanari, gdje imamo sretnu okolnost, bračni par Ćurić, koji su građevinari, uspjeli su okupiti sve ostale vlasnike da se krene u brzu samoobnovu zgrade, dodao je.

– Onda su se i Državne nekretnine morale uključiti, ali ja nisam ništa intervenirao, to možete pitati, poručio je.

‘Konstrukcijska obnova koja je napravljena u svibnju i lipnju bila je kvalitetna’

– Dvije su faze, jedna je hitna sanacija ovog stana, gdje je sva žbuka popadala, sve biblioteke, sve knjige. To je bio krš i lom. Stropovi su popadali, na jastuku moje supruge pala je jedna gromada od četiri, pet kilograma, na sreću, ona se ustala prije. To je stara zgrada. Krenulo se u hitnu sanaciju da se može kako-tako obitavati u tom stanu. Nakon što je krenula druga faza u svibnju, konstrukcijske sanacije, tada su se i naravno Državne nekretnine uključile za ovaj dio stana, da se oni nisu uključili ne bi bilo moguće dovršiti konstrukcijsku sanaciju cijele zgrade. Na svu sreću da je to napravljeno, jer kad je došao drugi potres, onaj petrinjski, tada su radovi već bili gotovi i de facto nije bilo više oštećenja kakvih smo imali u prvom potresu. Bilo je nekih malih napuklina, ja još uvijek imam neke napukline na zidovima, ali to je ništa, to nisam ni prijavio. To je i dan danas tako. To pokazuje da je ta konstrukcijska obnova koja je napravljena u svibnju i lipnju bila kvalitetna, rekao je Frka-Petešić.

> Državne nekretnine d.o.o. o radovima u stanu kojim se koristi Frka-Petešić: Objašnjavaju hitne mjere sanacije nekretnine

– Ono što je nama prijetilo je zabatni zid koji je između naše zgrade, koji je bio na našim dvjema spavaćim sobama, i susjedne zgrade. Krov je ravan, a susjedna zgrada ima krov, i taj zabat je prijetio da se uruši, padne na strop i padne na naše krevete. I zbog toga je trebalo hitno razbiti, odnosno ožbukati taj zid, učvrstiti ga. To je ta druga faza konstrukcijskih radova, koji su se morali provesti da bi se završila konstrukcijska obnova tog stana, objasnio je predstojnik Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske.

Ponovio je da se zgrada obnovila bez njegove intervencije.

“Stan u Dubravi nije moja imovina”

Zvonimir Frka-Petešić istaknuo je kako je boravio u stanu u zagrebačkoj Dubravi od 2011. do 2017.

– Bio sam na mandatu veleposlanika u Maroku od 2013. do 2017. Doselio sam se u Hrvatsku 2011. kad sam imenovan za ravnatelja Uprave za potporu procesu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, vodio sam referendumsku kampanju, nakon toga sam bio voditelj službe za javnu diplomaciju, i na moje iznenađenje ponuđeno mi je mjesto veleposlanika u Maroku, što naravno nisam tada očekivao. S jedne strane je to jedan izazov, jedno priznanje u karijeri svakog diplomata, a s druge strane nešto što nisam očekivao, jer sam napokon ostvario dugogodišnji san da se s obitelji vratim u Hrvatsku, da mi djeca “učvrste” hrvatski, krenuli su i u hrvatsku školu. Odmah mi je bilo jasno što će to značiti za obitelj. I da to neće biti jednostavno. Moja supruga je ostala godinu dana s djecom iza mog odlaska u Maroko da naša mlađa kći završi osnovnu školu, nakon čeka su mi se pridružili, a starija kći je tada završila srednju školu i nije htjela i mogla nastaviti studij u Maroku. To za nju nije bila opcija i odlučila je ostati u Zagrebu. Tada nismo imali puno izbora, morali smo je ostaviti u našem stanu u Dubravi, rekao je.

Istaknuo je da taj stan nije njegova imovina, već je bio podstanar kod kolege.

“Radim grešku”

– Mi se vraćamo iz Maroka koncem kolovoza, 31. kolovoza sletim navečer u Zagreb, a 1. rujna ujutro preuzimam novu dužnost i postajem dužnosnik. A u međuvremenu sam već u otkaznom roku mjesec dana, jer je kolegi koji mi je iznajmio stan trebao taj stan. I ja tada krećem u potragu za alternativni smještaj, poručio je.

Frka-Petešić kazao je kako je saznao da ima pravo kao dužnosnik na stan, te je podnio zahtjev za isti.

– I tu se traži od mene potvrda o prebivalištu. Ja do tada imam prebivalište u Dubravi, mogu uzeti potvrdu od stana kojeg napuštam i ta potvrda nakon nekoliko tjedana ne vrijedi, jer ja neću tamo prebivati. Ja ne mogu zatražiti potvrdu o prebivalištu tu u stanu, koji ću dobiti, ne znam još gdje će biti taj stan i on je službeni stan koji imam na korištenje dok sam na dužnosti. On je privremeni smještaj. Ja nemam nekretnine, nemam stana i u nekom pravnom vakuumu sam. I u tom trenutku nazovem svoga oca i pitam mogu li se ja prijaviti kod njega. I on, naravno prihvati. Naša obitelj nema druge nekretnine u Hrvatskoj, nego našu obiteljsku kuću u Salima, objasnio je.

– Ja pribavim tu potvrdu i priložim je uz svoj zahtjev za podnošenje stana. I radim grešku. Pribavim samo za sebe, jer se od mene traži, tada to nisam pribavio za obitelj. U pakiranju smo, supruga je kasnija to mislila regulirati, no nije, dodao je.

– Pogriješili smo što supruga nije prijavila prebivalište, no sada smo i to napravili, poručio je.

“Nisam imao prijavljeno fiktivno prebivalište”

– Objasnili su mi u MUP-u da ako imate negdje prijavljeno prebivalište, a boravište na drugom mjestu, to nije prijavljeno fiktivno prebivalište, zaključio je.

– Fiktivno je samo ako imate prebivalište, ne živite u njemu i nemate prijavljeno boravište u mjestu gdje stvarno živite, rekao je predstojnik Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske, mr. sc. Zvonimir Frka-Petešić.

“Izjave predsjednika doživljavam kao napad na institucije”

Je li to kazneno djelo kako prezentira predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović?

– Ja mislim da je na nadležnim institucijama da to kažu. Izjave predsjednika doživljavam kao jedan napad na institucije. Institucije trebaju reći ako sam učinio kazneno djelo, poručio je.

– Informirao sam se kod odvjetnika, pravnika i MUP-a i svi isto kažu, dodao je.

“Osjećam se Saljanin, rodom iz Pariza”

Frka-Petešić je naglasio kako se on osjeća kao Saljanin, rodom sam iz Pariza, a domovina mu je Hrvatska.

Rekao je kako ljudi koji su upoznati s cijelom pričom znaju da je njegov kolega, Ilija Želalić dugo bio diplomat. Rođen je u Egiptu. Bio je kapetan, imao karijeru do 1993., a onda mu je ponuđeno da bude u veleposlanstvu u Alžiru.

Naglasio je kako predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković razgovore s veleposlanicima vodi u četiri oka, i na tome mu je posebno zahvalan, jer nije dio tih razgovora.

– Danas sam mu zahvalan što nisam dio tih razgovora, poručio je.

– Kad je njemu ponuđen Alžir, ostao je zatečen. On je čovjek koji je imao karijeru, radili smo skupa 1999., dodao je Frka-Petešić.

– Nije to bio skok, kako se to pokazuje, poručio je.

“Knjige se nalaze u podrumskom skladištu, a za njega čak nemam ni ključ”

Frka-Petešić osvrnuo se i na podrum koji koristi za knjige.

– Kada mi je ponuđen ovaj stan, odmah sam pitao, ima li neki podrum ili tavan, gdje bi mogao staviti dio arhiva ili knjiga. To je biblioteka koju sam i naslijedio. Imam različite enciklopedije, komplete raznih revija. Kod mene su svi dolazili po knjige, istaknuo je.

Kazao je kako se radi o podrumskom skladištu, a za njega čak nema ni ključ. Frka-Petešić je rekao kako posjeduje svoj automobil, ali ga rijetko vozi, te su mu Državne nekretnine osigurale parkirno mjesto, koje ne mora plaćati.

“Ne osjećam se krivim”

Naglasio je kako se ne osjeća krivim, te da je cijela priča politički obračun s predsjednikom Vlade.

– Moja savjest je čista i nisam učinio ništa protivno zakonu. Sve što koristim kao dužnosnik, koristim u skladu s propisima, a već sam više puta rekao; da je kojim slučajem drugačije već bi sam ponudio ostavku, poručio je Frka Petešić.

Kazao je kako je u Hrvatsku došao služiti domovini, a ne zarađivati. Nekada je služio kao diplomat, a danas to rade kao dužnosnik, poručio je te istaknuo kako je njegov otac bio veliki domoljub.

– On je organizirao devedesetak predavanja s uglednim hrvatskim političarima, Tuđmanom, Bušićem, Veselicom. Prikupljao je i humanitarnu pomoć za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Njegov stan je bio stožer prikupljanja humanitarne pomoći, rekao je Frka-Petešić.

– Ja sam dvije godine informirao francuske medije o ratu u Hrvatskoj, da znaju što se zbiva u Hrvatskoj, rekao je.

“Vlada vodi vanjsku politiku”

Frka-Petešić osvrnuo se i na neusklađenost politike državnog vrha prema Ukrajini.

– Mišljenja sam da se treba držati Ustava. Članak 99. kaže da predsjednik Republike i Vlada usklađuju vanjsku politiku. Ali članak 109. je nedvosmislen – Vlada vodi vanjsku politiku.

– Točka!, poručio je.

Naglasio je kako predsjednik Republike treba prihvatiti tu odredbu Ustava.

– Neprimjereno je da naši partneri i saveznici ne razumiju kakve poruke šalje Hrvatska. Imamo predsjednika koji ne zna na kojoj nozi plesati. To nije dobro za Hrvatsku. Ugled, povjerenje i vjerodostojnost su ključni elementi vanjske politike, naglasio je.