Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je u nedjelju, uoči početka nove školske godine da će maske morati nositi učenici od 5. do 8. razreda osnovnih škola te od prvog do četvrtog razreda u gimnazijama, ako u razredu nije osiguran razmak od 1,5 do 2 metra između učenika.
“Maske u školama morati će nositi učenici od 5. do 8. razreda osnovnih škola te od prvog do četvrtog razreda u gimnazijama ako u razredu nije osiguran razmak od 1,5 do dva metra između učenika”, rekao je Fuchs u razgovoru za RTL, prije početka nove školske godine u ponedjeljak.
O maskama
Maske ostaju za više razrede, dakle 5., 6., 7., 8. razred i 1., 2., 3., 4. razred gimnazije. Ukoliko u razredu nije osiguran razmak od metar i pol do dva metra između učenika, u situacijama gdje je taj razmak manji, a ukoliko je epidemiološka situacija u tom području povoljna, ravnatelj može u suradnji s lokalnim stožerom donijeti odluku da se maske ne moraju koristiti. Maske su obavezne za korištenje u zajedničkim prostorima, hodnicima, izvan učionica, i u javnom prijevozu i školskom prijevozu.
Kad nastavnici smiju skinuti maske?
Nastavnici koji su cijepljeni mogu predavati ispred razreda bez maske, a oni koji nisu, ti bi trebali nositi masku.
Ravnatelji mogu tražiti COVID potvrde za roditeljske sastanke, ipak na tim sastancima može biti razrednik koji nema COVID potvrdu, gdje je opravdanje za takvu uputu?
Razrednik radi u školi i ako nije cijepljen nosit će masku i imati je tijekom roditeljskog sastanka. Covid potvrde će ravnatelj zatražiti, odnosno donijeti takvu odluku ako bi u tom mjestu odakle gravitiraju učenici bila loša epidemiološka situacija.
O utjecaju pandemije na psihičko zdravlje učenika
Istraživanje predstavljeno ovdje u ministarstvu je pokazalo negativan utjecaj pandemije na psihičko zdravlje učenika. Kako svima pružiti pomoć, u školama nema dovoljno psihologa?
Iz tog razloga smo primjenjivali model prošle godine i uspješno završili školsku godinu s malim brojem online tjedana u nastavi – 5 tjedana naši učenici u prosjeku za razliku od 20-30 tjedana u nekim drugim zemljama. Možete misliti kakve su psihološke traume kod takvih učenika koji su toliko dugo bili izolirani. Iz tog razloga smo da bismo smanjili posljedice na psiho-fizički razvoj djece inzistirali na nastavi licem u lice. Ozbiljna psihološka pomoć se pruža, oni koji imaju ozbiljne probleme moraju otići i odlaze u za to specijalizirane institucije. U školama postoji veliki broj psihologa. Nadalje ćemo odobravati zapošljavanje psihologa sukladno pedagoškom standardu koji je definirao na koliki broj učenika se odobrava zapošljavanje psihologa. Intenzivno razmišljamo o boljoj organizaciji ukupne psihološke pomoći, odnosno službe unutar obrazovnog sustava.
O obnovi škola
Sve škole oštećene u potresu i na Banovini i u Zagrebu još nisu obnovljene, kada će svi učenici moći ponovno biti u svojim školama?
Što se tiče obnove škola i dinamike obnove i situacije u Zagrebu, to ćete morati pitati gradske vlasti, gradonačelnika i poglavarstvo Grada Zagreba. Što se tiče Banovine, tu se situacija prilično dobro razvija. Dobar dio škola je obnovljen, sva djeca će krenuti u škole po A modelu, a intenzivno razgovaramo kako dovršiti dio škola za koje je napravljena projektna dokumentacija. Očekuje se raspisivanje natječaja za izgradnju škola. Prije dva dana sam imao sastanka sa sisačko-moslavačkim županom i dogovorili smo za dvije škole model financiranja koji ne ulazi u raspoloživa financijska sredstva pa ćemo to financirati iz drugih izvora.
O zapošljavanju dodatnog osoblja
U školama nedostaje tehničkog osoblja, a s obzirom na pandemiju i dalje postoji pojačana potreba za dezinfekcijom, prozračivanjem, kako to riješiti?
Slično kao i prošle godine. I prošle godine su na zahtjeve pojedinih škola u procjeni situacije kada je to bilo moguće odobravana dodatna zapošljavanja tehničkog osoblja. Ono je sve zapošljavano u određeno vrijeme do kraja prošle školske godine. Preko ljeta nisu radili i sada krećemo ponovno.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/rtl
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.