Posebni savjetnik predsjednika Vlade za koordinaciju rada Ekspertne radne skupine (ERS) za provedbu kurikularne reforme dr. sc. Radovan Fuchs vjeruje da će “jako dobar” kurikul povijesti biti spreman za primjenu u školama od iduće školske godine.
(VIDEO) Novi kurikul povijesti izazvao raspravu: ‘Zaiskrilo’ između Budaka i Nazora u ‘Otvorenom’
Podsjetimo, kurikul o kojemu su se, među ostalim, pohvalno izrazili dr. Ante Nazor iz Memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, Mladen Ančić sa Sveučilišta u Zadru te Hrvatski institut za povijest, oštro je kritizirao dr. Neven Budak sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu, bivši član stručne radne skupine za kurikul povijesti, te ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, koja ga je odlučila vratiti u javnu raspravu.
U pisanom odgovoru na pitanja Hine o medijskim napisima da će kurikul povijesti biti uskoro završen, dr. Fuchs je u srijedu podsjetio da na usuglašavanju kurikula povijesti s primjedbama, prijedlozima i komentarima pristiglim tijekom javnoga savjetovanja svakodnevno radi devet stručnjaka.
“Po informacijama kojima raspolažem, posao napreduje dobro te sam uvjeren da ćemo u zadanom roku imati jako dobar kurikul povijesti, koji će biti spreman za primjenu u školama od iduće školske godine”, istaknuo je Fuchs u odgovoru.
Moramo pokušati izaći iz ‘rovova’
Vezano za pitanje hoće li u konačnoj verziji kurikula povijesti biti prihvaćene primjedbe, prijedlozi i komentari koji su rezultat nedavno završene druge javne rasprave, Fuchs je napomenuo kako na usuglašavanju kurikula povijesti s primjedbama, prijedlozima i komentarima pristiglim tijekom javnoga savjetovanja svakodnevno radi devet eminentnih stručnjaka i siguran je da će oni sve konstruktivne prijedloge razmotriti i uvažiti.
Međutim, ocijenio je, “prijedloge koji nisu konstruktivni, kao što je onaj o odgađanju uvođenja kurikula povijesti, nema potrebe razmatrati jer zahtjev za novom javnom raspravom u principu je samo zamaskirani zahtjev da se od iduće godine ne ide s primjenom novoga kurikula povijesti, što nije realno”.
“Općenito govoreći, moramo pokušati izaći iz ‘rovova’ i stavova – ako ne ide ‘moj kurikul’ bolje da ne ide niti jedan,“ smatra premijerov savjetnik za provedbu kurikularne reforme.
Ponovio je da je radna skupina temeljito pristupila svome poslu i dodao kako je među njima je i jedan znanstvenik s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu što, ocijenio je, “jamči da će se prilikom dorade inačice kurikula povijesti uvažiti svi konstruktivni prijedlozi bez obzira od koga dolaze.
Dr. Williams dobro upućen u metodologije i koncepte poučavanja o holokaustu
Na molbu Hine dr. Fuchs osvrnuo se i na susret sa zamjenikom ravnatelja Ureda za međunarodne poslove u Memorijalnome muzeju holokausta dr. sc. Robertom Williamsom do kojega je, kako je napomenuo Fuchs, došlo na Williamsov poticaj, a održan je u utorak, 5. ožujka.
Prof. dr. sc Ante Nazor: Igre bez granica – kurikul nastave povijesti
Istaknuo je da je s dr. Wiliamsom dosta dugo razgovarao te da je njegov sugovornik jako dobro upućen u sva pitanja vezana uz holokaust, ne samo u Hrvatskoj nego u i drugim zemljama u Europi i šire.
Ono što ga je, posvjedočio je Fuchs, posebno razveselilo jest da je dr. Wiliams jako dobro upućen u metodologije i koncepte koji se u različitim zemljama primjenjuju, pri čemu, objasnio je, misli na ishode učenja povezane sa sadržajima za postizanje tih ishoda.
Fuchs je potvrdio kako su se u razgovoru “naravno dotaknuli i teme holokausta u novom kurikulu povijesti”, te da je dr. Williamsu dao usporedni na engleski jezik prevedeni prikaz stare i nove inačice kurikula povijesti u onome dijelu u kojemu se obrađuje tema holokausta.
“Ne bih želio interpretirati stavove dr. Wiliamsa o tome, ali mogu sa sigurnošću reći da nije nezadovoljan činjenicom što je tema holokausta u novoj verziji kurikula povijesti postala obaveznom temom s jasno propisanim obveznim sadržajima i ishodima učenja”, istaknuo je Fuchs. Dodao je i kako je stekao dojam da Wiliams smatra kako je dobro da se ishodi učenja povežu s obveznim sadržajima, odnosno da se na neki način ograniči proizvoljnost odabira obveznih sadržaja barem što se tiče osjetljivih tema kao što je to holokaust.
Ministarstvo znanosti i obrazovanje otvorilo je 7. velječe ove godine javnu raspravu o nacrtu odluka o donošenju kurikula za nastavne predmete povijesti te tjelesne i zdravstvene kulture za osnovnu školu i gimnazije u trajanju od 15 dana, kako bi zainteresirana javnost mogla imati uvid u nove prijedloge prije njihova donošenja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
