Potpisivanje Pariškog sporazuma kojim se ograničava emisije stakleničkih plinova dobio je jednoglasnu potporu u petak u saborskoj raspravi u kojoj je nezavisni Željko Glasnović upozorio da je Hrvatska izložena “zagrljaju postkomunističke konfuzije” zbog zaostalog otpada iz bivše države.
Hrvatska, rekao je, nema plan rješavanja metalnog i kemijskog onečišćenja Jadrana, kao ni plan za novu revoluciju proizvodnje u kojoj će naglasak biti na reciklaži i robotizaciji.
Navodeći “crne točke” na Jadranu, posebno je izdvojio 600 tona kemijskog otpada na Krku “zaostalog iz bivše države”.
Sve je, dodaje, super napisano, ali bez plana provedbe i mehanizama provedbe na terenu.
Državni tajnik Željko Bigović odgovorio mu je da je rješavanje otpada u fokusu Ministarstva zaštite okoliša i energetike, u izradi su akcijski planovi, a znatna sredstva s tom namjenom trebala bi biti povučena iz fondova EU.
U raspravi o klimatskim promjenama i ostali su zastupnici istaknuli potrebu da se u provedbi Pariškog sporazuma pozornost posveti problemu otpada, obnovljivim izvorima energije, energetskoj učinkovitosti i razvoju novih materijala, ali i osposobljavanju stanovništva za “postindustrijsku fazu razvoja”.
Tomislav Žagar iz Kluba Mosta nezavisnih lista ustvrdio je kako je Hrvatska na području klimatskih promjena jako ranjiva, te nam prijeti nestanak nekih životinjskih i biljnih vrsta.
“Taj iznimno važan sporazum prilika je i za gospodarski rast ako se budemo ponašali odgovorno i racionalno u razvoju novih tehnologija u proizvodnji energije”, rekao je Žagar.
Darko Horvat istaknuo je potporu HDZ-a “novom ambicioznom međunarodnom sporazumu o klimatskim promjenama”, koji se pred zastupnicima u petak našao u hitnoj proceduru. Podsjetio je da je Europska unija 2015. predstavila svoje nacionalne doprinose za smanjenje stakleničkih plinova za 40 posto do 2030.
Sporazum je dobio potporu i iz redova oporbe, pa je tako SDP-ov Gordan Maras naglasio važnost “izgradnje niskougljičnog društva” te pozvao državne institucije da daju potporu znanstvenicima s Hrvatskih studija u izradi karte flore i faune, koja bi zabilježila postojeće stanje.
“Zbog globalnog zatopljenja, smreka više neće rasti na način na koji raste danas. Treba nam karta koja pokazuje promjene flore i faune”, istaknuo je Maras.
Anka Mrak Taritaš (HNS) ustvrdila je da će ovo stoljeće biti posvećeno klimatskim promjena i energetskoj učinkovitosti. „Potrebna je i upotreba novih materijala, novi način rada i za to osposobljena radna snaga“, poručila je.
Pariški sporazum o klimatskim promjenama postignut je 2015., a stupio je na snagu 2016. nakon ratifikacije EU. Do prosinca 2016. godine sporazum su potpisale 194 države svijeta, a 118 su ga ratificirale.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/hina
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.