„S obzirom da amandmani nisu prihvaćeni građani Republike Hrvatske bit će pokusni kunići ili miševi stranih GMO proizvođača. Ovim zakonom omogućen je uvoz GMO proizvoda na hrvatsko tržište” upozorio je Miro Bulj 2018. godine.
Tada je Plenkovićeva Vlada odbacila dva amandmana na prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o genetski modificiranim organizmima.
“Molio sam da Hrvati ne budu pokusni kunići ni Monsanta, niti ostalih velikih kompanija koje promoviraju GMO proizvodnju”, rekao je Bulj.
Amandmani bi značili potpunu zabranu uzgoja, uvoza i stavljanja na tržište genetski modificiranih organizama na području Hrvatske u svrhu zaštite zdravlja ljudi i očuvanje ekološke proizvodnje.
Izmijenjeni je Zakon o genetski modificiranim organizmima s 90 ruku SDP-ovaca i HDZ-ovaca izglasovan, a tijekom rasprave su, najviše iz Živog zida i Mosta, stizale kritike kako je riječ o zakonu kojim će se uništiti hrvatska poljoprivreda i zdravlje ljudi.
Bulj je kazao kako Hrvatska ima mogućnost bavljenja poljoprivredom, ekološkom proizvodnjom, u svrhu zaštite zdravlja naših ljudi i unapređenja poljoprivrede, poglavito naših OPG-ova te dodao:
„Na ovaj način police će biti pune jeftine genetski modificirane hrane. Nismo smjeli dopustiti da naša djeca budu pokusni kunići, nemamo to pravo, bez obzira na bilo čiju direktivu, bilo kojega činovnika, bilo koje korporacije!“
HDZ i SDP su s druge strane branili izmjene Zakona
“GMO je budućnost kojoj, međutim, ne pomažu multinacionalne kompanije koje su ga zloupotrijebile. U petak je napravljeno nešto dobro za Hrvatsku – da potpuno sami odlučujemo o GMO-u na svom tržištu”, kazao je tada bivši SDP-ovac Bojan Glavašević.
>Dr. rer. nat. Tomislav Domazet Lošo: mRNA cjepiva – Zašto se ignorira biologija retropozicije?
“Ti koji su sada glasni moraju znati da je Milanovićeva Vlada omogućila uvoz GMO hrane za životinje. Ako su lijeva i desna strana Sabora glasovale ‘za’, to pokazuje da tu nema ništa sporno“, ustvrdio je Josip Križanić koji je u ime HDZ-a u Saboru branio zakon.
Na poveznici OVDJE pogledajte kojih je 90 zastupnika glasovalo za izmjene spomenutog zakona.
Što je genetičko inženjerstvo?
Genetičko inženjerstvo svaka je promjena u genetskoj konstituciji živog organizma, koja se uobičajeno ne bi pojavila u prirodi, dobivena umjetnim, pokusnim metodama, a ne konvencionalnim oplemenjivanjem.
1. Razvoj i područje primjene
Genetičko inženjerstvo prvo je usavršeno kod bakterija i drugih mikroorganizama. Takvi su promijenjeni sojevi bakterija i kvasaca upotrijebljeni za proizvodnju velikih količina vrijednih proteina.
To su hormoni i enzimi, virusni proteini za cjepiva i mnogi drugi proizvodi koje bi bilo vrlo teško dobiti drugim postupcima.
Razvoj tih postupaka omogućio je upoznavanje građe i organizacije velikoga broja gena različitih organizama, uključujući i čovjeka.
On uključuje i mogućnost industrijske proizvodnje bjelančevina pomoću mikroorganizama u koje su ugrađeni sintetički ili prirodni geni virusa, bakterija, gljiva i viših organizama, uključujući i čovjeka.
>Privatiziranje prirode: GMO bi mogao ući u Europu na sporedna vrata
Postupci koji se primjenjuju u genetičkom inženjerstvu uglavnom su enzimski i molekularno-biološki te klasični postupci mikrobne genetike.
Svrha unošenja, odnosno prenošenja gena iz drugog organizma trebala bi biti: genetsko poboljšanje komercijalno interesantnog biljnog ili životinjskog organizma.
Osnovno područje djelovanja je poljoprivreda, ili genska terapija – zamjena štetnog gena u čovječjem organizmu s namjerom liječenja nasljedno (genetski) uvjetovane bolesti.
Farmacija i zdravstvo drugo je osnovno polje interesa nove biotehnologije
Novi organizmi u prirodi nastaju putem seksualne reprodukcije (vertikalnim prijenosom gena nasljeđuju kombinaciju svojstava oba roditelja), ili vegetativnim razmnožavanjem (nasljeđuju osobine organizma iz kojeg su nastali).
Broj i obim svojstava ograničen je za specifičnu vrstu, pa biotehnolozi nastoje pronaći poželjno svojstvo u nekoj potpuno udaljenoj, nesrodnoj vrsti.
Npr. unosom gena za protein insekticidnog djelovanja iz bakterije Bacillus thuringiensis u kukuruz, dobivena je biljka koja sama proizvodi insekticid kojim se štiti od kukuruznog moljca.
2. Oplodnja izvan tijela
Geni se također mogu unijeti u kulturu stanica sisavaca i drugih životinja, kao i u biljne stanice.
Organizam sisavca može se u potpunosti (permanentno) promijeniti unošenjem određenoga gena u oplođeno jaje ili u stanicu vrlo ranoga zametka u uvjetima “in vitro”, a nakon toga presaditi u maternicu.
Oplodnja “in vitro” uzimanje je zrelih jajnih stanica iz jajnika žene koja ne može prirodno začeti, te obavljanje oplodnje izvan tijela.
Genetička konstitucija nekoga drugoga životinjskog organizma može se također promijeniti na sličan način.
>Poljski biskupi bune se protiv novog zakona: Katolici ne mogu koristiti in vitro metodu
Genetičkim inženjerstvom mogu se mijenjati i biljke unošenjem novih gena u pojedinačnu stanicu bez stanične stijenke, u protoplast, ili neko malo staničje u kulturi biljnog tkiva iz kojega se može regenerirati nova biljka.
3. Hrana i označavanje
Naoko najjači argument zagovornika genetičkog inženjerstva rješavanje je pitanja gladi eksponencijalno rastuće ljudske populacije.
Glad nije uzrokovana nedostatkom hrane
Međutim, podatci ukazuju da glad u svijetu nije uzrokovana nedostatkom hrane. Pravi uzroci političke su i ekonomske prirode, uzroci su u društvu koje stavlja ekonomsku efikasnost ispred socijalne skrbi, navodi prof. dr. sci. Marijan Jošt.
On je poznati hrvatski genetičar koji već dulje upozorava na opasni herbicid na bazi kancerogenog glifosata koji je najuže vezan s genetski modificiranom hranom.
Po pitanju označavanja hrane koja u sebi ima sastojke proizašle radom genetičkog inženjerstva već duže vrijeme postoje prijepori između proizvođača takve hrane koje potpomaže SAD protiv država koje zagovaraju označavanje – poput europskih država i zelenih udruga.
Zagovornici označavanja zastupaju motrište da kupac ima pravo znati kakvu hranu kupuje to jest da ima pravo izbora.
Protivnici označavanja smatraju da ono stigmatizira označene proizvode tako da ih onda kupci izbjegavaju što u pravilu dovodi do pada prodaje tog proizvoda.
Drugi razlog protivnika označavanja su troškovi označavanja, ali i troškovi odvajanja proizvoda (npr. soja) koji su nastali prirodnim putem i oni koji su nastali uz pomoć genetičkog inženjeringa.
4. Primjena u medicini
Jedan od primjera primjene u medicini: gen za inzulin ugrađuje se u deoksiribonukleinsku kiselinu (DNK) bakterija, koje tada zbog brze reprodukcije u neograničenim količinama sintetiziraju inzulin istovjetan s prirodnim inzulinom čovjeka.
Može se predvidjeti raznolika primjena
Iako metodika manipulacije genima još nije potpuno razrađena, postignuti su već veliki rezultati, i može se predvidjeti raznolika primjena u medicini.
Riječ je o određivanju primarne strukture gena, DNK i proteina, kloniranju sintetskih gena, mijenjanju izoliranih prirodnih gena (popravak štetnih mutacija), sintezi proteina (hormona) eukariota u bakterijskim stanicama, sinteza interferona, cjepivo.
Zatim je moguće procesuiranje skeletnih ostataka u okviru DNK identifikacije, forenzično-genetičke ekspertize, genotipizacija u svrhu medicinske dijagnostike i dr.
Zbog mogućnosti zloporabe intervencije u čovjekov genom genetičko inženjerstvo djelomično je postalo etički i pravni problem, ističe se u medicinskom leksikonu.
5. Vjerska pitanja
Već se duže vrijeme gotovo svakodnevno govori o “genetičkom inženjerstvu”, a pri tome se “aludira na izvanredne mogućnosti što ih znanost danas nudi kako bi se zahvatilo u same izvore života.
Svaki autentični napredak na tom području mora se ohrabriti, ako uvijek poštuje prava i dostojanstvo osobe od njezinoga začeća.
Nitko si, naime, ne može svojatati moć da razori ili da bezobzirno manipulira životom ljudskoga bića”, napisao je u svojoj poruci za Svjetski dan bolesnika 2004. papa Ivan Pavao II.
Dokument Papinske akademije za život
I u dokumentu “Razmišljanja o kloniranju” Papinske akademije za život vrlo jasno piše:
“Znanstveno istraživanje na korist čovjeku, kada je usmjereno pronalasku lijeka za bolesti, za olakšanje patnje, za rješenje problema do kojih dolazi zbog nedostatka hrane i za bolje korištenje resursa zemlje predstavlja nadu za čovječanstvo, koja je povjerena genijalnosti i radu znanstvenika.”
Taj dokument, kako navodi Glas Koncila, vrlo jasno poziva da biomedicinska znanost i dalje zadrži, pa i pojača “svoju vezu s pravim dobrom čovjeka i društva”, koje uvijek mora biti u središtu svakoga istraživanja.
Dokument ujedno poziva na pozornije čitanje enciklike “Evanđelje života” Ivana Pavla II. Stav katoličkoga nauka o genetskom inženjerstvu je da i poput svih drugih područja ljudskoga djelovanja mora biti uvijek u službi života.
Crkva ističe da genetičko inženjerstvo “kao takvo” nije sporno, jer ono “kao takvo” nije ni dobro ni loše, ali su sporni neki postupci (npr. manipulacija ljudskim zamecima, matičnim stanicama, kloniranje, eutanazija, itd.)
Istodobno, na području postignuća kojima se pomaže bolesnicima, kao što je to slučaj s oboljelima od šećerne bolesti, Crkva ne govori o “grijehu”, već dapače – o nadi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa