Europska komisija objavila je početkom mjeseca prijedlog nove regulative o biljnom reproduktivnom materijalu koja bi trebala zamijeniti dosadašnje propise, a kritičari smatraju da je riječ o omogućavanju velikim koncernima monopola nad proizvodnjom hrane i o tome da GMO prijeti zauzeti polja i tanjure.
Nova regulativa predviđa čitavi niz kriterija i mjera u cilju zaštite klime, očuvanja bioraznolikosti i održivosti proizvodnje hrane, međutim, ona bi mogla polučiti upravo suprotno: potpunu regulaciju proizvodnje hrane i situaciju u kojoj bi u konačnici koncerni mogli određivati što se može proizvoditi i na koji način.
Od zatiranja klasičnog sjemenja do GMO
Pojednostavljeno, proizvođačima hrane mogla bi biti nametnuta vrsta sjemenja, što dovodi do opasnosti zatiranja klasičnog sjemenja i njegove zamjene novim, kontroliranim vrstama. Nadalje, takva organizacija tržišta prijeti širenjem genetski modificiranih organizama (GMO) i naposlijetku njihovom potpunom dominacijom na tržištu hrane.
>Dvije trećine zemalja EU-a protiv GMO-a
Kolika je ta opasnost, zasad se ne može potpuno nazrijeti, jer sama regulativa nije uvijek jasna, a spomenuti prijedlog Europske komisije vrlo je složen i poziva se na zaštitu okoliša i održivi razvoj što je postalo trend u opravdavanju najrazličitijih mjera koje nisu uvijek nužno u skladu s civilizacijskim normama i stručnim spoznajama.
Nadalje, iako se Hrvatska hvali da je slobodna od GMO-a, upućeni u proizvodnju hrane često upozoravaju na upitnu kakvoću sjemenja koje se nudi na tržištu. Najradikalniji kritičari čak tvrde da se ponegdje pod domaći krumpir nudi krumpir nepoznata podrijetla koji se ne može saditi jer ne daje klice.
Inicijative proizvodnje i razmjene sjemenja
Na problem sjemenja kao jedno od ključnih pitanja proizvodnje hrane ovih je dana upozorila biovrtlarka i autorica Silvija Kolar-Fodor, pozivom na online predavanje o “Sjemenu kao zalogu naše budućnosti”. Osvrćući se na inicijativu Europske komisije, Kolar-Fodor naglašava kako je izuzetno važno proizvoditi hranu iz vlastitog sjemenja.
Upozorava kako Europska unija novim zakonskim prijedlozima želi ograničiti i iskorijeniti čuvanje starinskih sorti sjemenja, a postoje i pritisci korporacija da se nove tehnike genskog manipuliranja proglase “konvencionalnima”. Kolar-Fodor i sama nudi zainteresiranim vrtlarima klasično sjeme.
“Ako prođe ovakav scenarij, biljke dobivene novim GM tehnikama oplemenjivanja neće biti predmet procjene rizika regulatora sigurnosti hrane i neće postojati obveza označavanja ovakve hrane da je GMO – a time pretvoriti sve potrošače u EU u pokusne kuniće”, kaže Kolar-Fodor.
>Mahunarke mogu zamijeniti uvoznu GMO soju?
Stanje bi doista moglo biti utoliko dramatično što bi čovječanstvo bilo dovedeno u situaciju da za uzgoj hrane koristi sjeme proizvedeno u laboratorijima, a da klasično, prirodno sjeme potpuno iščezne.
Kako shvatiti što se iza brda valja
Već prvi pogled na prijedlog Europske komisije nameće dojam kako su potrebna široka multidisciplinarna znanja i iskustva da bi se uopće razumjelo o čemu je točno riječ i koje su moguće posljedice primjene te regulative. Članice EU očito nisu voljne kritički se postaviti prema takvim inicijativama, a neovisnih kompetentnih stručnjaka malo je i slabo su organizirani.
Jedno od središta otpora proizvodnji umjetne hrane austrijska je udruga Arche Noah (Noina arka), koja se zauzima za očuvanje, širenje i razvitak kulturnog bilja kojemu prijeti izumiranje. Predstavnica Arche Noah Magdalena Prieler kaže kako je “užasnuta” inicijativom Europske komisije koju smatra “napadom na naše sjeme i raznolikost usjeva u Europi”.
“Ovim prijedlozima riskiramo da globalne korporacije steknu potpunu kontrolu nad našom hranom. Ministri poljoprivrede i Europski parlament moraju djelovati kako bi zaštitili poljoprivrednike, potrošače i biološku raznolikost!”, upozorila je.
Arche Noah naglašava kako bi prihvaćanjem nove regulative poljoprivrednici ostali bez mogućnosti da sami odlučuju kakvo će sjeme koristiti, klasično sjemenje ne bi se smjelo prodavati a banke sjemenja ne bi smjele davati sjeme poljoprivrednicima. Ukratko, stvorio bi se krajnje birokratizirani mehanizam koji bi onemogućio svako individualno raspolaganje sjemenjem i podredio ga interesima velikih proizvođača sjemenja.
Pod krinkom reagiranja na klimatsku krizu time bi se poljoprivrednicima oduzelo pravo na odabir sjemena kakvo žele. Nadalje, postoji opasnost da se hrana kao proizvod novih genomskih tehnika (NGT) već širi.
Na prijedlog Europske komisije reagirala je i Zelena akcija, koja tvrdi da je riječ o razvodnjavanju regulatornog režima i poziva hrvatske institucije i predstavnike u EU da odbace prijedlog i da zatraže barem zadržavanje postojećeg stanja.
Dramatično stanje
Da je stanje dramatično, vidljivo je i iz objašnjenja Zelene akcije koja poručuje da će se, ukoliko prijedlog bude prihvaćen, “na našim poljima i tanjurima pojaviti proizvodi novih, još uvijek nedovoljno istraženih tehnologija, a koje neće biti moguće detektirati, niti će krajjim potrošačima biti osigurana informacija da se radi o NGT proizvodu”.
>Ministarstvo poljoprivrede tvrdi: U Hrvatskoj nema GMO hrane
Europska komisija, tvrdi Zelena akcija, “takav potez pokušava opravdati potencijalom NGT-a da doprinesu održivosti i prilagodbi poljoprivrede na klimatske promjene. No, takve se tvrdnje više temelje na obećanjima biotehnološke industrije, nego na stvarnim proizvodima s karakteristikama zanimljivim s aspekta održivosti”, poručuje Zelena akcija.
Udruge poput Arche Noah ili Zelene akcije spadaju među rijetke inicijative koje su u stanju prepoznati opasnosti manipuliranja hranom i organizirati kvalitetnu kritiku. Globalne institucije koje svojim konvencijama nameću državama pravila, pa sve do institucija Europske unije, složenim zakonodavnim inicijativama postupno nameću pravila koja nemaju uporište u volji građana, a nitko ne jamči da neće biti i na njihovu štetu.
I najnoviji prijedlog Europske komisije krije opasnost da kao vrhunac opće privatizacije na kraju bude privatizirana i priroda. I da se na kraju građanima propisuje što će uzgajati u svome vrtu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
