Mahunarke mogu zamijeniti uvoznu GMO soju?

O tome kako Europska poljoprivreda, nažalost, ovisi o uvozu biljnih proteina i kako je potrebno nadoknaditi zaostatak vlastite proizvodnje te se potruditi da se proizvodnja biljnih proteina u EU poveća i poboljša već je raspravljano na Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta. No i dalje se nastavilo s uvozom jeftine soje umjesto da se krenulo u ulaganja u istraživački rad kojemu bi cilj bio poboljšanje europske produktivnosti biljnih proteina koji su važni u ishrani stoke zbog proizvodnje mesa i mlijeka. Stoga su zastupnici ponovo tražili raspravu te je na Odboru održano saslušanje o poboljšanju opskrbe EU biljnim proteinima.

Europska proizvodnja biljnih proteina je deficitarna – nedostaje nam gotovo 70% naših potreba koje nadomještamo ponajviše uvozom soje. Biljke koje sadrže proteine poput mahunarki daju dobre rezultate u ljudskoj prehrani, zamjenjuju ugljikohidrate, daju osjećaj sitosti, smanjuju kolesterol te su izvor važnih hranjivih tvari (magnezij, cink, željezo). Zbog toga možemo očekivati još veću potražnju za tim biljkama na tržištu, čija uloga nije zanemariva niti kod smanjenja emisije stakleničkih plinova.

Potvrdio je to Bernhard Schaefer, voditelj pokusne farme na Sveučilištu primijenjenih znanosti FH Südwestfalen Fachbereich Agrarwirtschaft Soest u Merklingsen. Rekao je kako su oni u pokusnoj proizvodnji mahunarki uspjeli smanjiti emisiju stakleničkih plinova, a osim toga mogući su i drugi efekti – smanjenje upotrebe sredstava za zaštitu biljaka i izbjegavanje fenomena da uzročnici bolesti postanu otporni na ista ta sredstva. U razvijanju sustava plodoreda može se postići povećanje prinosa i drugih kultura koje se sade na tim površinama, a mahunarke mogu doprinijeti održivosti poljoprivredne proizvodnje te se kroz njihov uzgoj može smanjiti i pojava korova.

Postavlja se pitanje zašto EU ima problem s opskrbom biljnim proteinima kada u osnovi nema velike razlike uzgajamo li pšenicu ili soju, obzirom da se koriste gotovo identični poljoprivredni strojevi. I dok je Europa prvi izvoznik pšenice u svijetu, kao uvoznik soje nalazi se na visokom drugom mjestu. Jesu li i usjevi mahunarki svojevrsna „siročad“ među usjevima u EU? Nekada je proizvodnja proteinskih biljaka bila velika, a sada je unutar EU pala jer proizvodnja mahunarki nije dovoljno atraktivna. Još je veći problem što soja iz uvoza ima bescarinski tretman. No, nema dovoljno istraživanja i razvoja, a nedostaje i političkih odluka da se riješi pitanje uvoza biljnih proteina te se čini da je to vezano uz lobiste i GMO organizme.

Matthias Kron koji predsjedava udrugom „Dunav – soja“ predstavio je inicijativu dunavskih zemalja i različitih sektora da se proizvede dovoljno vlastite soje i da se ona označava kao GMO-free. Rekao je da se mora uspostaviti bolji i raznovrsniji način sjetve soje i promovirati drugačiji način vođenja poljoprivrede kako bi se smanjila ovisnost o uvozu, naglasivši pritom kako se ne radi o „za“ i „protiv soje“. Za mahunarke se sve više zalažu i konvencionalni poljoprivrednici. „Dobra proteinska politika ima potencijal da bude i dobra politika zapošljavanja! Moramo koristiti tu potrebu za proteinima kako bismo poboljšali poljoprivredu u Europi, moramo biti ambiciozniji!“, rekao je Kron. Kazao je da treba stimulirati privatne i javne investicije kako bi povećali količinu proteina te potaknuti proizvođače da se kod njih poveća interes za proizvodnju mahunarki. Potrebna su nam istraživanja i napori kako bi razvili nove sorte, označavanje proizvoda, veća sigurnost planiranja za dionike i konstantna politika koja stvara sigurnost na tržištu.

Maria Pelletier, članica francuskog Odbora za ekološku poljoprivredu, predsjednica nevladine udruge „Budući naraštaji“ koja se bavi pitanjima zdravlja i zaštite okoliša istaknula je da je potrebno dodatno razvijati mahunarke te da bi trebalo uvesti poticajne mjere u okviru zajedničke poljoprivredne politike i nastaviti istraživanja. Dodala je da ne trebamo biljne proteine unositi samo sojom, već da moramo osmisliti i drugačije poljoprivredne politike kako bi se moglo zapošljavati i na lokalnoj razini. „Soja daje proteine, ali aminokiseline se mogu unositi i na drugačiji način. Aminokiseline su važne za perad i svinje, a dobivaju se korištenjem mahunarki“, rekla je Pelletier.

David McNorthon, direktor tvrtke Soja UK rekao je da EU mora prestati biti ovisna o uvozu biljnih proteina jer je „opasno u tolikoj mjeri ovisiti o jednom proizvodu koji je iz uvoza“. „Prosječni proizvođač mlijeka kao prvi trošak navodi hranu za stoku, drugi radnu snagu što znači da preko 2 puta više troši za stočnu hranu u odnosu na radnu snagu. Svaki drugi proizvođač mlijeka nema zarade!“, rekao je McNorthon.

Moramo imati multidisciplinarni pristup i maksimalno povećati proizvodnju soje, bez da pređemo na GMO. McNorthon je istaknuo da mi u EU ne trebamo GMO sorte, jer sada možda daju veći prinos, ali prinos možemo ostvariti i bez GMO. „Imamo dobru genetiku, ali moramo maksimalno povećati proizvodnju soje i lupina, unaprijediti popularnost graška i graha (a proizvodnja graška je barem jednostavna), moramo koristiti i djetelinu, alge… Moramo preći i na ozelenjavanje, ali trebamo i priznati višu energetsku vrijednost koju dobivamo jer je balans ugljika bolji kod proteinskih biljaka nego kod tzv. biljki koje se uzgajaju za biogoriva“, rekao je McNorthon.

On je kritizirao nedostatak financijske potpore za mahunarke koja je ukinuta 1992. kada je EU prestala prerađivati grah i grašak i zato nije čudno da imamo problem s biljnim proteinima. Važno je da shvatimo zašto EU uvozi 25-35 milijuna tona soje i sojinog brašna što čini 60-70% ukupne stočne hrane u EU. „Kada bi prestali dolaziti ti brodovi, bili bi u velikom problemu jer u posljednjih 15 godina ovisni smo o uvozu soje“, bio je jasan McNorthon. Soja ima vrlo visok udio sumpornih aminokiselina, a na tome funkcionira moderna proizvodnja u stočarstvu. Veliki udio lizina i metionina u soji (najvažnije aminokiseline u soji) su važni za proizvodnju mlijeka i mesa. Genetika životinja treba te aminokiseline – soja im daje ono što je potrebno i jedino što je usporedivo s tim je lupina koja ima 40% proteina dok grašak ima 25%. Lupina se može natjecati sa sojom, ali soju ne možemo izbaciti.

McNorthon je pozvao da se uvede integrirana politika koja se odnosi na biljne proteine-grašak, grah, lupina i soja jer jedino tako možemo smanjiti ovisnost EU o uvozu soje, a zajedničko tim biljnim vrstama je smanjenje stakleničkih plinova. „Jedna tona soje ili lupine predstavlja 90 litara dizela, što znači da se treba vidjeti energetski balans i za biljke koje se koriste za biogoriva. Moramo se opredijeliti za pravu stvar u Europi i okrenuti se vlastitoj proizvodnji biljnih proteina“, zaključio je McNorthon.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir rekla je da je Republika Hrvatska zemlja koja je slobodna od genetski modificiranih organizama, te da ne dozvoljavamo sjetvu GMO-a ni u pokusne svrhe. Naglasila je da podržava inicijativu „Dunav- soja“ kojoj je cilj proizvesti dovoljno soje za vlastite potrebe koja neće biti GMO i da to treba doprinijeti smanjenju uvoza soje za koju ne znamo točno kakvog je porijekla. „EU je u stanju proizvesti dovoljno soje za vlastite potrebe, ali isto tako i dovoljno biljnih proteina kroz mahunarke, grašak i grah što su sada potvrdili i stručnjaci. Imajući u vidu da je ova godina proglašena godinom mahunarki iznimno je važno povećati upotrebu mahunarki ne samo u prehrani životinja nego i u prehrani ljudi“, rekla je Petir.

Zastupnica Petir je pozvala je na veću proizvodnju i konzumaciju mahunarki jer sadržavaju velike količine aminokiselina i bjelančevina biljnog porijekla, pomažu u prevenciji i držanju pod kontrolom kroničnih bolesti kao što su rak, dijabetes i koronarne bolesti te pomažu u borbi protiv pretilosti i pozitivno utječu na okoliš jer sadržavaju brojne elemente koji poboljšavaju plodnost tla. „Ujedno, domaća proizvodnja mahunarki može doprinijeti osiguranju biljnih proteina potrebnih u stočarstvu kao i smanjenju uvoza soje upitnog porijekla i GMO soje koju ne želimo na svom tržištu“, zaključila je Petir.