Grmoja: ‘Vladi nije cilj zaštiti zviždače jer zakon na snagu stupa tek 2020.’

Foto: fah

Saborski zastupnici složili su se u četvrtak da je zaštita zviždača neophodna za borbu protiv korupcije te novi zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti ocijenili pozitivnim pomakom.

Željko Jovanović (SDP) uvjeren je da će novi zakon sigurno doprinijeti poboljšanju u zaštiti svih osoba koje u dobroj vjeri prijavljuju korupciju.

“Hrvatska je prema indeksu percepcije korupcije svrstana u korumpirane zemlje i svega bi četiri posto građana prijavilo korupciju, odnosno 96 posto građane ne bi prijavilo korupciju. Zato je važno donijeti ovaj zakon o zaštiti zviždača”, rekao je Jovanović. Dodao je da zakon predstavlja pomak, ali i da nije dovoljno razrađen zbog čega je najavio suzdržanost SDP-a u prvom čitanju.

Robert Podolnjak (Most) ocijenio je zakon važnim korakom sa stajališta borbe protiv korupcije i svih oblika nepravilnosti i nezakonitosti protivnih javnom interesu.

“Manji broj država članica EU ima poseban zakon posvećen zaštiti zviždača, većina država to nema i drago nam je što smo krenuli s tim prijedlogom zakona”, kazao je Podolnjak.

Upozorio je međutim da se zakonom uredu pučke pravobraniteljice dopunjuje djelokrug rada što smatra spornim s aspekta ustavne nadležnosti.

Da je zakon potreban složio se i Branimir Bunjac (Živi zid), ali i ustvrdio da je predložen tek nakon što je Hrvatsku na to prisililo Vijeće Europe i nakon pritisaka Živog zida i udruga građana. “Najbolja borba protiv korupcije bilo bi da HDZ sam sebe ukine”, poručio je Bunjac.

Građani ne prijavljuju korupciju jer smatraju da ne postoji zaštita za one koji je prijavljuju, a velik dio ih i ne zna gdje mogu prijaviti korupciju, kazao je Boris Milošević (SDSS) istaknuvši potrebu vraćanja povjerenja građana u institucije.

Branka Juričev-Martinčev (HDZ) rekla je da Hrvatska dosad nije imala cjeloviti zakon koji bi na jedinstven način uređivao problematiku zaštite zviždača, nego su mehanizmi njihove zaštite bili ugrađeni u više zakona, te da je u skladu s preporukama Europske unije pripremljen zakon koji uređuje to područje.

Nikola Grmoja (Most) prigovorio je zašto zakon stupa na snagu tek 1. siječnja 2020. ustvrdivši da Vladi nije u interesu nikoga zaštititi. Također je za četvrtak najavio konferenciju za novinare na kojoj će zaposlenik Ministarstva vanjskih poslova Damir Sabljak govoriti o protupravnom trošenju državnog novca u tom ministarstvu.

Prijedlogom zakona o zaštiti prijavatelja nepravilnosti predviđena je zaštita “zviždača” ne samo u tijelima javne vlasti, nego i kod privatnih poslodavaca te načini njihove zaštite. Samo prijavljivanje nepravilnosti moći će biti unutarnje (u samom trgovačkom društvu), vanjsko (prema nadležnom tijelu) i razotkrivanje prema javnosti. Vezano uz postupak vanjskog prijavljivanja nepravilnosti propisano je da poslove nadležnog tijela obavlja ured pučkog pravobranitelja.

Zakon o zaštiti na radu: oporba traži treće čitanje

U raspravi o konačnom prijedlogu izmjena Zakona o zaštiti na radu saborska oporba izrazila je zabrinutost da će predloženo administrativno rasterećenje poslodavaca smanjiti stupanj sigurnosti i zaštite zdravlja radnika.

Primjedbe je imala i na izuzimanje obrtnika od primjene odredbi zakona, kao i na predloženo ukidanje Zavoda za unapređivanje zaštite na radu čije će poslove preuzeti Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava. Klubovi zastupnika SDP-a te GLAS-a i HSU-a zato su zatražili treće čitanje.

Zaštita na radu ne može se promatrati kao trošak u kontekstu administrativnih poslovanja, naglasio je Saša Đujić (SDP) dodavši kako se trebalo “radikalnije pristupiti izmjenama”.

Silvano Hrelja (HSU) istaknuo je kako je prilikom izrade zakona izostao socijalni dijalog.

Mostovci su se pak založili za izradu potpuno novog zakona koji će ponuditi inovativna i moderna rješenja, odnosno odgovoriti na razvoj komunikacijskih i informacijih tehnologija.

Državna tajnica Ministarstva rada i socijalnog sustava Majda Burić naglasila je da sigurnost i zaštita zdravlja predloženim zakonom nije smanjena, a da će administrativno rasterećenje poslodavaca ukupno iznositi 179 milijuna kuna. Za Zavod za unapređivanje zaštite na radu kazala da se ne ukida nego spaja s ministarstvom.

Zastupnici su u večernjem dijelu sjednice podržali konačni prijedlog zakona o Hrvatskoj matici iseljenika kojim ta institucija postaje javna ustanova, ima svojstvo pravne osobe i upisuje se u sudski registar. Pritom su upozorili na težak položaj Hrvata izvan Hrvatske, posebice u Bosni i Hercegovini te se zauzeli za veću integraciju iseljeništva s domovinom.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Hina/sv