Huda jama – masovna grobnica – iz koje su posmrtni ostaci dijela žrtava danas pokopani na mariborskom groblju, što bi trebalo otvoriti put prema postupnom zatvaranju rana iz prošlosti i nacionalnom pomirenju – tek je jedno, možda najjezivije od 620 evidentiranih stratišta diljem Slovenije, na kojima su ubijeni pripadnici poraženih vojski nakon Drugog svjetskog rata. Pokopani su posmrtni ostaci oko 800 dosad ekshumiranih žrtava iz rudnika Barbarin rov, u kojem je skončalo i više od dvije tisuće Hrvata. Žrtvama se poklonio i cijeli hrvatski državni vrh. Predsjednica Republike, predsjednik Sabora i premijer.
Gosti Teme dana bili su Andrija Hebrang i Goran Beus Richembergh.
Hebrang je za sebe rekao da je optimist. Iako čekam 25 godina da se otvori ta tema. Smatram da je rezolucija 1481 Vijeća Europe bila u pravu. To je rezolucija i zločinima komunizma. Nema pomirbe bez istine. Istinu ćemo naći samo otkopavanjem svih pokojnika. Dužni smo otkopati sve, naglasio je.
Beus je rekao da je žalosno da se Hrvatska nije snažnije uključila u proces skapanjima posmrtnih ostataka. Ta tabu tema je otvorena još koncem 80-tih godina i jako mnogo toga je razjašnjeno. “Naša je sramota da 27 godina država nije, a to je njen posao, ništa napravila se onima koji nisu sahranjeni na dostojanstven način ukaže minimum civiliziranog standarda – da im kosti počivaju na označenim grobištima gdje im potomci imaju gdje odati pijetet, istaknuo je.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dala je izjavu danas na mariborskom groblju. Mislim da je danas bitno reći nešto radi povjesti i prije svega budućnosti, došla sam se ovdje pokloniti svim Hrvatima i svim drugim žrtvama masovnih ubojstava od strane komuninističkog režima nakon drugog svjetskog rata. Svaka žrtva zaslužuje pijetet i danas je dan kad se u miru s dostojanstvom i pijetetom moramo pokloniti žrtvama, a povjesnu istinu se mora utvrditi jer ona je zalog za bolju budućnost.
O žrtvama iz rudnika Barbarin rov progovorio je na početku prve sjednice svoje vlade premijer Andrej Plenković. Istaknuo je da pokapanje žrtava poslijeratnog terora komunističkih vlasti iz Hude jame podsjeća na naš dug prema žrtvama totalitarizama. Naglasio je da je Vlada spremna preuzeti obvezu odgovornog suočavanja s naslijeđem svih totalitarnih i autoritarnih režima te uvažavati pozitivna iskustva drugih država i s njima surađivati kao članicama europske obitelji.
To znači da će naša Vlada uložiti napor za uspostavu najprimjerenijeg instiucijonalnog modela za istraživanje skrivenih masovnih grobnica, stvoriti zakonske pretpostavke koje će učiniti istraživačima dostupnim cjelokupnu arhivsku građu, a žrtve će napokon dobiti grob i spomen i postati dio pomirenog kolektivnog nacionalnog pamćenja, istaknuo je Plenković.
Beus je rekao da je velika većina građe dostupna već dugi niz godina i solidan broj hrvatskih povjesničara se bavi ovom temom. Imamo čitav niz već obrađenih cijelina arhivske građe koja je išla do detalja da obrađuje konkretne slučajeve, istaknuo je.
Hebrang smatra da nam arhivi neće riješiti problem. Prošao sam veći dio arhiva. U nijednom nema nijedan lokalitet gdje su pokopane civilne žrtve. Problem Hrvatske je taj da je društvena klima takva da oni koji smatraju da su im preci krivi za ta ubojstva, koče bilo kakav napredak u tom smislu.
Mi danas ne znamo je li 50 000 ili 250 000 nevino ubijenih. Nikad i nigdje u mirnodopskoj Europi nije počinjen takav masovni zločin nad civilima, naglasio je.
Mi se ne okrećemo prema prošlosti zbog prošlosti, nego zbog budućnosti. Nema pomirbe bez istine, zaključio je Hebrang.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
