Hoće li ih Hrvatska sasvim zabraniti? Porezni inspektori blokirali 43 ilegalne online kladionice

Foto: GettyImages

Poreznici su postavili mrežu koja bi trebala zaustaviti ilegalne online kladionice i kasina koji zaobilaze zakone, “zaboravljaju” ishoditi dozvole i plaćati milijarde kuna proračunu: od kraja svibnja do danas blokirala je 43 domene stranih kladionica i kasina, piše Slobodna Dalmacija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Njihovi vlasnici pozvani su da reguliraju status jer nijedna nema dozvolu za online priređivanje tih igara, ne plaća porez i ostale naknade, čime štete proračunu oko 3,5 milijardi kuna godišnje. Sve igrače koji su pokušali pristupiti internetskim stranicama bet 365.com, wwin.com, paddypower.com, 24bettle.com, 1xbet.com, bwin.com, pinnacle.com, playmillion.com i ostalim, čiji je sadržaj blokiran, dočekalo je preusmjeravanje na internetsku stranicu Porezne uprave i obavijest o zabrani rada.

Slično postupaju i druge zemlje, a neke i radikalnije, pa je Albanija zatvorila sve kladionice i zabranila sve vrste klađenja i kasina, pa i online, dopustivši tu zabavu samo u nekim hotelima, a Rumunjska je prisilila nelicencirane kladionice da se prilagode lokalnom zakonodavstvu i plate sve poreze deset godina unatrag…

Bravo za Albaniju: Zatvaraju kockarnice – osim u najskupljim hotelima

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dok Albanija zatvara kockarnice, Hrvatska problem ignorira: Imamo najliberalnije zakonske regulative, a broj ovisnika sve je veći

Isplate dobitaka

Domaći priređivači igara na sreću uplate godišnje oko milijardu kuna poreza i naknada, plaćaju mjesečnu naknadu u visini pet posto ukupnih uplata, porez na sve dobitke od klađenja koji iznosi od 10 do 30 posto, ovisno o dobitku, a njih pet od 64 u Hrvatskoj ima pravo na bavljenje online igrama na sreću, klađenjem i kockanjem… Uz to, dužni su poštovati zabranu primanja uplata maloljetnika i provjeriti ispravnosti identifikacijskih podataka igrača u postupku registracije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Problemi neće biti riješeni primjenom samo jedne mjere, odnosno blokiranjem IP adresa. Praksa zemalja koje su tako pokušale riješiti problem pokazuje da ta mjera sama za sebe nije dovoljno efikasna jer ju je relativno lako zaobići. Stoga smo predložili da se uz zabranu pristupa iz Hrvatske do svih javnih IP adresa ilegalnih priređivača, on zabrani za desktop, mobile internet te nativne mobilne aplikacije. Uz to, potrebno je istovremeno: zapriječiti (ilegalno) oglašavanje, onemogućiti financijske transakcije, odnosno isplate dobitaka igračima koji su ih ostvarili igrom kod nelegalnih priređivača i slično – naglašava Ana Jazić, voditeljica Službe za korporativne komunikacije i DOP u Hrvatskoj lutriji.

Od početka godine izmjenama Općeg poreznog zakona regulirano je sprječavanje obavljanja nedozvoljene gospodarske djelatnosti preko interneta, a od 4. svibnja stupio je na snagu i pravilnik o provedbi zakona. Nedozvoljenom online djelatnosti smatra se nepoštivanje propisa za određenu djelatnost, ostvarivanje nepripadajuće porezne pogodnosti ili izazivanje teško nadoknadive štete za zajednicu. Kad poreznici utvrde nedozvoljenu djelatnost, izdaju nalog za zabranu rada, šalju ga regulatornoj agenciji (HAKOM) koja ga u roku od 48 sati prosljeđuje operatorima.

– Ostaje problem oglašavanja na IPTV platformama, što treba sankcionirati i pratiti. U ovom trenutku je zabranjen rad ilegalnih stranih online kladionica, a i dalje se reklamiraju na ovaj način, što nema smisla. Blokada se treba provoditi sustavno, redovito ažurirati popis stranica te pratiti pribjegavaju li drugim oblicima oglašavanja ili komunikacije s igračima. Svakako postoji prostor za daljnji rad i sistematiziraniji pristup. Što se tiče drugih zemalja, većina ih provodi blokadu IP adresa, a neke provode i blokadu bankovnih transakcija, čime dodatno onemogućuju uplate – ističe Matea Mateković, predstavnica Hrvatske udruge za igre na sreću.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nesmetana igra

Iz Hrvatske lutrije kažu da su blokade prvi konkretni koraci i da su milijarde kuna koje odlaze iz Hrvatske direktan gubitak za proračun te konstatiraju da je u prosincu 2018. The European Gaming and Betting Association (EGBA) objavila je procjenu o čak 38 posto udjela sivog tržišta u Hrvatskoj. Upozoravaju da su u ukupnim uplatama za klađenje uplate na internetu zastupljene sve više i približavaju se omjeru od 50 posto, što znači opasnost i zbog mogućnosti pristupa maloljetnika internetskim kladionicama.

– Koristeći lažne podatke o datumu i godini rođenja, mogu nesmetano igrati, što kod nas nije moguće. Za otvaranje internetskog računa u Hrvatskoj lutriji svaki igrač prolazi kontrolu putem OIB-a posredstvom Porezne uprave. Ako OIB ne odgovora punoljetnoj osobi, ne može se kladiti – veli Ana Jazić.

U Lutriji smatraju da albanska potpuna zabrana klađenja i kockanja nije rješenje, a kao pozitivan primjer izdvajaju Rumunjsku koja je prisilila priređivače da se prilagode lokalnom zakonodavstvu i plate poreze deset godina unatrag ako misle raditi.
Matea Mateković, predstavnica Hrvatske udruge za igre na sreću, veli da države najčešće biraju blokadu IP adresa i blokadu bankovnih transakcija ili kombiniraju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Što se tiče Albanije, postavlja se pitanje je li zapravo ovim potezom otvorena mogućnost pogodovanja različitim partikularnim interesima. Radikalne mjere ne donose dobre rezultate, nego usmjeravaju igrače na nelegalne oblike kockanja i klađenja, što stvara višestruku štetu – smatra Mateković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/slobodnadalmacija.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.