Potop dionica Agrokorovih tvrtki zabilježen na Zagrebačkoj burzi odnio je koncernu 85 posto vrijednosti tvrtki. Belje, Jamnica, Ledo, Vupik i Zvijezda zajedno vrijede samo 2,6 milijardi kuna, piše Večernji list.
Dramatičan pad vrijednosti dionica Agrokorovih tvrtki doveo je do strahova da će se to osjetiti i na prinosima mirovinskih fondova građana.
Zagrebačka burza: Potop dionica Agrokorovih tvrtki – Zvijezda pala 94 posto
Obvezni mirovinski fondovi izgubili su oko 200 milijuna kuna na dionicama Leda i Jamnice. Riječ je o velikom novcu, ali taj je iznos minoran u odnosu na ukupnu vrijednost mirovinske štednje koja leži u fondovima. Krajem rujna u mirovinskim fondovima bilo je 89,66 milijardi kuna. To je gotovo 5,5 milijardi kuna veći iznos nego na kraju 2016. godine, pri čemu su se u fondove slile oko 4,2 milijarde kuna doprinosa, a zarada je iznosila 1,26 milijardi kuna. Tada su svi obvezni mirovinski fondovi zajedno imali manje od milijardu kuna ulaganja u dionice Agrokorovih tvrtki i tada je sav novac uložen u koncern nosio 1,1 posto ukupne imovine. Iako mirovinski fondovi nisu prodavali svoje dionice, rastom imovine fondova, utjecaj Agrokora u mirovinskoj štednji dodatno se smanjio i postao marginalan.
„Mirovine apsolutno nisu ugrožene. Gubici vezani za krizu u Agrokoru u našim su portfeljima većim dijelom vrednovani tako da će se najnoviji pad vrijednosti dionica marginalno odraziti na vrijednost imovine fondova“,, rekao je Damir Grbavac, predsjednik uprave Raiffeisen Društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, napomenuvši da Agrokor u fondovima kojima upravlja čini manje od 0,1 posto imovine, koja se krajem rujna popela na više od 27,8 milijardi kuna. Prinosi, odnosno zarada mirovinskih fondova i dalje je prilično visoka pa je tako do kraja listopada prosječni prinos potportfelja B u kojem je više od 90 posto imovine i mirovina iznosio više od 2,5 posto, što je pokazatelj da su fondovi uspjeli anulirati utjecaj Agrokora na svoje poslovanje. U javnosti se često kritiziralo čelnike mirovinskih fondova zbog nedovoljnih ulaganja u domaće gospodarstvo, a politika ih percipira kao prirodne suradnike u slučaju privatizacija ili nužnih dokapitalizacija državnih tvrtki međutim kriza Agrokora pokazuje kolika opasnost vreba iza takvog pristupa. Oko 10 milijardi kuna mirovinske štednje uloženo je dionice domaćih tvrtki, što čini 11 posto ukupne imovine drugog stupa, a kriza u Agrokoru prijetnja je za poslovanje svake od tih tvrtki.
To pokazuje i kretanje burzovnog indeksa Crobex, koji oslikava stanje na cijelom tržištu, a koji je tijekom godine izgubio 7,7 posto vrijednosti što znači da je hrvatsko gospodarstvo od početka godine izgubilo oko deset milijardi kuna vrijednosti samo na burzi, čemu su najviše kumovale dionice Agrokora kojima je kriza od početka godine izbrisala 6,7 milijardi kuna burzovne vrijednosti. Iako nijedan sustav ne može imati takav utjecaj kao što ima Agrokor, makroekonomist Željko Lovrinčević ističe da bi, po uzoru na mnoge sustave, možda bilo dobro uvesti institut supervizije većih ulaganja mirovinskih društava, koji se ne bi miješao u operativno poslovanje, već osigurao veću transparentnost donošenja odluka i samih ulaganja. Jamnica i Ledo izgubili 95% – Ulaganja u Agrokor čine malen dio imovine mirovinskih fondova i gubici na njima neće utjecati na mirovine. Druga je stvar koliko je pad dionica na burzi pogodio vjerovnike Agrokora jer se postavlja pitanje koliko zapravo te tvrtke vrijede i koliki će dio dugova namirenje kapitalom podmiriti – komentira Lovrinčević naglašavajući da pogodba ima manje smisla za vjerovnike kojima prijete otpisi i do 80 posto potraživanja. Tvrtke u sastavu Agrokora od početka godine izgubile su veći dio svoje vrijednosti i, ako bi se prodavale po tržišnoj vrijednosti nisu dovoljne ni za pokrivanje 0,7 posto ukupnih potraživanja prema Agrokoru. Jamnica i Ledo bile su perjanice Agrokora i njihova je tržišna vrijednost u prosincu 2016. iznosila gotovo 6,5 milijardi kuna, dok ih danas burza procjenjuje na samo 320 milijuna kuna, odnosno na samo 5 posto nekadašnje vrijednosti.
Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore vjeruje da mirovine nisu ugrožene “upravo zbog toga što se mirovinski fondovi nisu u značajnijoj mjeri izložili prema Agrokoru, odnosno uzimali njegove dionice”.
„Dakle to nije neki iznos da bi on dovodio u pitanje isplatu mirovina, kazao je za HRT.
Burilović smatra da je Vlada u slučaju Agrokora išla s jedinim mogućim rješenjem – donošenjem Lex Agrokora i imenovanjem povjerenika. Da se išlo u drugom smjeru, sa stečajem ili predstečajnim nagodbama, na Zavodu za zapošljavanje završio bi veliki broj zaposlenika Agrokora. Ne samo njih, nego i Agrokorovih dobavljača, kaže on i dodaje kako Agrokor i ono što je Vlada poduzela u vezi njega treba promatrati u kontekstu “kolapsa i urušavanja cijelog sustava” koji je prijetio u ožujku 2017. godine:
„Ja sam bio na tim zadnjim razgovorima vjerovnika odnosno dobavljača Agrokora koji su bili na koljenima i kojima je prijetio stečaj u roku nekoliko dana ako ne dođe do plaćanja. Zato opet ponavljam, vratimo se u kontekst ožujka, tada je Vlada napravila jedino moguće“, kaže Burilović i dodaje da se u ovih pet, šest mjeseci stabilizirao sustav Agrokora i dobavljača.
