Hrvatska je ljetos zabilježila najvišu stopu inflacije u gotovo deset godina – cijene su porasle 3,1 posto u odnosu na kolovoz prethodne godine, a viša stopa inflacije od 3,3 posto zabilježena je u travnju 2013. Inflacija nije posve domaći fenomen, nego je došla u Hrvatsku iz Europe na valu sve viših cijena nafte i goriva.
> Obrtnici dižu cijene svojih usluga: ‘Ili će morati poskupjeti ili će morati zatvoriti vrata’
> Ekonomist Neven Vidaković: ‘Ulaskom u eurozonu očekuje nas pad standarda’
Cijene goriva veliki su uteg proizvođačima i prijevoznicima. Gotovo 60 posto cijene čine državni nameti, pri čemu su oni nešto veći kod benzina, a manji kod dizela.
Zbog njegova poskupljenja i prijevoz robe je skuplji, a sirovine ili gotove proizvode treba dostaviti na krajnju adresu, što također poskupljuje cijenu usluga.
Vlada je ovaj tjedan predstavila paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata, kojima će se limitirati rast cijena električne energije na 9,6 posto te plina na najviše do 20 posto.
Plin se, kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković, troši za proizvodnju električne energije – 20%, zatim 25% za industriju i prijevoz te 46% za kućanstva.
Lančana poskupljenja zbog sve skupljeg goriva
Međutim, i dalje ostaju lavovski nameti u cijeni goriva. Lančana poskupljenja uočavamo svakodnevno. Poduzetnici, obrtnici, poljoprivrednici, prijevoznici… kao jedan od prvih razloga za poskupljenje svojih usluga – ističu cijene goriva, poput benzina i dizela – koje se ovoga puta nije našlo u Vladinom paketu mjera.
Iz Koordinacije javnolinijskih prijevoznika pri HUP-u izrazili su žaljenje što je Vlada u paketu mjera koji obuhvaća smanjenje PDV-a propustila uključiti i sektor prijevoza putnika koji trpi i zbog negativnog utjecaja pandemije na putovanja. Ističu kako je stopa PDV-a u nas na prijevoz putnika među najvišima u Europi, pa hrvatski građani, osim što plaćaju jedno od najskupljih goriva, nemaju mogućnost za nešto jeftiniju alternativu u prijevozu. “I porast cijena energenata te inflatorni pritisci ugrozit će sektor o čijem prijevozu ovisi više od polovine građana”, upozorio je predsjednik Koordinacije Hrvoje Meštrović.
U cijeloj Europskoj uniji, Hrvati najviše izdvajaju od svojih prihoda na gorivo. Osim toga, Hrvatska se nalazi među 25 zemalja s najskupljim benzinom u cijelom svijetu. Država uzima najveći dio od cijene goriva.
Porezi i trošarine čine više od 60% cijene goriva u Hrvatskoj. Nabavna cijena iznosi 30-35% od ukupne cijene, a marža trgovaca iznosi 5-10%.
Bivši SDP-ov ministar financija Slavko Linić smatra kako je ipak u paketu vladinih mjera ostala nedorečena cijena goriva koja je ograničena na samo mjesec dana.
“Pretpostavljam da će se opet zamrznuti. Mislim da se trebalo ići ili na smanjenje trošarine ili PDV-a pa da onda paket bude kompletan“, kazao je Linić u četvrtak gostujući na televiziji.
Ograničene cijene goriva
Vlada je 7. veljače na telefonskoj sjednici donijela Uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata. Najviše maloprodajne cijene s porezom na dodanu vrijednost određene su za: motorni benzin – EUROSUPER 95 u iznosu od 11,37 kn/l; dizelsko gorivo – EURODIZEL u iznosu od 11,29 kn/l; dizelsko gorivo – EURODIZEL BS plavi u iznosu od 6,50 kn/l.
Maksimalne maloprodajne cijene određene su za neprekinuto razdoblje od najduže 30 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe.
Premium gorivima cijene se mogu slobodno mijenjati. Premium benzin danas je prosječno skuplji oko 11 lipa, a premium dizeli su prosječno skuplji za 12 lipa.
Plenković o ‘zamrzavanju’ cijena
“Ovime dajemo još jednu poruku, istina intervencionističku”, rekao je Plenković komentirajući ‘zamrzavanje’ cijena, te dodao da na ovaj način Vlada pokazuje da država vodi računa o građanima.
Na pitanje zašto je gorivo u Hrvatskoj najskuplje u okruženju, Plenković je rekao kako je Vlada i u listopadu reagirala i smanjila udar na građane.
“Cijene se formiraju na tržištu, ne određuje ih Vlada, ta su vremena davno iza nas. Sad smo se odlučili na korak koji je dobar za građane. Vidjeli ste da se benzin trošio i do sada”, kaže premijer napominjući da cijene i u susjednim zemljama variraju.
“Ako ovi koji distribuiraju gorivo imaju prostora da spuste cijenu, neka spuste, ja sam za”, rekao je Plenković.
Trošarine su okviru onih u EU-u, tvrdi premijer.
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja
Prema analizi Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, maloprodajna cijena motornih goriva se sastoji od nabavne cijene, premije energetskog subjekta (marže), trošarine (s uključenim naknadama za HAC, HC i HŽ) i poreza na dodanu vrijednost (PDV). Najznačajnije stavke u strukturi maloprodajne cijene goriva čine nabavna cijena i posebni porezi (trošarine). Nabavna cijena ima udjel od 30 – 35 posto, posebni porez oko 40 posto dok PDV u strukturi cijene goriva ima udjel od dodatnih 20 posto.
Važno je naglasiti kako PDV i posebni porezi u cijelosti, a u bitnome i nabavna cijena goriva, predstavljaju elemente cijene na koju sami trgovci ne mogu utjecati.
Jedini element cijene koji određuju sami trgovci i koji nije predmet definiranih ulaznih varijabli predstavlja marža. Ona u cijeni litre goriva sudjeluje s najmanjim udjelom, svega pet do 10 posto.
Nebulozni porezi i trošarine
Udruga Glas poduzetnika još je lani pozvala Vladu i ministra Marića da pod hitno smanje trošarine i porez na gorivo.
– Krajnje je vrijeme da se država i birokracija “pokriju” s onim što mogu i prestanu bujati kako s nametima, tako i sa samom birokracijom. Ne tražimo od države ništa, osim da nam uzima manje, da se generalno smanje nebulozni porezi, nameti, trošarine i prirezi jer građani i poduzetnici znaju bolje kako će trošiti novac koji su sami i zaradili – rekao je Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas poduzetnika.
Ekonomist Neven Vidaković upozorio je na to da mi više nemamo svoje energije jer je sve rasprodano, a stranci se neće brinuti za nas. “Zašto sada predsjednik MOL-a ne kaže: moramo štititi Hrvate i smanji cijenu benzina?” – retorički se pita Vidaković.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
