“Hrvatska država je bila sposobna i spremna sama rješavati problem poplava u istočnoj Slavoniji, a obratila se EU za pomoć u rješavanju posljedica poplava”, glasi odgovor Vlade RH na upit naroda. hr zašto je odbijena ponuđena pomoć NATO-a tijekom poplava u istočnoj Slavoniji.
NATO je pomago Srbiji i BiH, iako nisu članice tog vojnog saveza dok Hrvatska nije ni zatražila pomoć jer, kako tvrdi Vlada RH, Hrvatska je bila spremna sama rješavati problem poplave. Osim NATO-a, na hitne pozive Bosne i Hercegovine i Srbije odgovorilo je nekoliko zemalja članica EU-a da im se pomogne u borbi s posljedicama poplava kojima su pogođeni veliki dijelovi tih zemalja.
Europska komisija poslala je Srbiji i Bosni i Hercegovini 65 milijuna eura pomoći za prevladavanje posljedica poplava. Od toga su tri milijuna eura odmah upućena preko Crvenog križa i to najugroženijem stanovništvu u obje zemlje za najosnovnije potrebe kao što su hrana i voda, dok su preostala 62 milijuna eura namijenjena kratkoročnoj i srednjoročnoj rekonstrukciji i pomoć pogođenim područjima.
Hrvatski mediji su pisali kako je Europska komisija objavila kako je odobren zahtjev za pomoć Srbije i Bosne i Hercegovine, teško pogođenim poplavama. Ni jednom riječju, međutim, nisu spominjali Hrvatsku, kao ni to da je itko iz naše zemlje zatražio pomoć, iako su premijer Zoran Milanović i ministrica Vesna Pusić u medijima više puta ponavljali kako će to učiniti zajedno s dvjema navedenim državama.
I predsjednik Europske komisije Jose Manuel Baroso, tijekom svog posjeta Srbiji je najavio da će “EU nastaviti pomagati Srbiji u saniranju posljedica poplava ne samo u narednim tjednima i mjesecima već i u godinama koje su pred nama”.
Novac koji je Crveni križ počeo dijeliti stanovnicima pogođenima poplavama, novac je koji su hrvatski građani prikupili kako bi dali svoj doprinos i pomogli svojim sunarodnjacima.
Premijer Zoran Milanović i ministri obilazili su poplavljena područja, obećali su kako je hrvatska država obnoviti škole i domove – no ne bi li ta pomoć bila brža da smo prihvatili NATO pomoć kao i iskoristili prednost što smo članica Europske unije?
Kako je izvijestila ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš na području Vukovarsko-srijemske županije treba izgraditi ili obnoviti 2.689 stambenih zgrada, 4.813 pomoćnih i gospodarskih u funkciji stambenih, 4.234 gospodarske zgrade i 32 zgrade javne namjene. Za oštećene zgrade druge kategorije pomoć države je 70.000 kuna s mogućnošću isplate 35.000 odmah i 35.000 poslije, a treća kategorija je, kaže Mrak Taritaš, u sustavu uobičajene obnove putem države.
Čelnici Vlade RH nisu još objavili kolika je ukupna šteta i prelazi li iznos od 254 milijuna eura što je uvjet da bi Hrvatska, kao članica EU, mogla računati na novac iz Fonda solidarnosti.
