I hrvatski stručnjaci u časopisu ‘Science’ pisali o velikim zvijerima

Sedamdeset i šest europskih stručnjaka iz 26 zemalja Europe objavilo je rad “Oporavak velikih zvijeri u modernim ljudsko-dominirajućim krajolicima Europe” (Recovery of large carnivores in Europe’s modern human-dominated landscapes) u znanstvenom časopisu Science, među kojima je i troje hrvatskih, u kojem se ističe kako je situacija u Europi odličan pokazatelj da ljudi i zvijeri mogu dijeliti isti krajobraz.

Svoj doprinos u uglednom časopisu dali su djelatnici Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – dr. Đuro Huber i dr. Josip Kusak, te Državnog zavoda za zaštitu prirode – dr. Jasna Jeremić.

Razlozi uspješnosti zaštite i očuvanja velikih zvijeri u Europi nalaze se u zakonskoj regulativi koja propisuje zaštitu, pozitivnom javnom mišljenju te mnogobrojnim pristupima i aktivnostima kojima se omogućuje suživot ljudi i zvijeri. U usporedbi s ostatkom svijeta, Europa je izuzetak jer strategija očuvanja velikih zvijeri nije ograničena samo na zaštićena područja (područja velikih nacionalnih parkova ili “divljih” područja), gdje je prisutnost ljudi svedena na minimum ili je nema.

Iz prikazanog rada vidljivo je da je Hrvatska jedna od rijetkih europskih zemalja u kojoj još uvijek obitavaju tri velike zvijeri – vuk, ris i medvjed što je samo jedan pokazatelj iznimne očuvanosti biološke raznolikosti po kojoj se ističe u Europi ali i svijetu. Populacije velikih zvijeri, strogo su zaštićene vrste Zakonom o zaštiti prirode i samo su dio većih populacija koje Hrvatska dijeli, prvenstveno sa susjednim zemljama – Slovenijom te Bosnom i Hercegovinom.

Riječ je o izrazito karizmatičnim, ali ujedno i konfliktnim vrstama što predstavlja izazov, ali uvelike otežava rad na njihovom očuvanju. Naglašava se kako je očuvanost prije svega pokazatelj dobrog upravljanja, što i ne čudi s obzirom da je Hrvatska jedna od prvih europskih zemalja koja je još 2005. izradila planske dokumente za zaštitu velikih zvijeri – Planove upravljanja za vuka i risa, odnosno Plan gospodarenja medvjedom, izrađenim u suradnji sa svim interesnim grupama.

U tom znanstvenom radu stručnjaci naglašavaju da očuvanje i zaštita velikih zvijeri predstavlja težak i zahtjevan izazov u okviru očuvanja biološke raznolikosti. Analiza prijašnjih te recentnih dostupnih podataka o statusu smeđeg medvjeda (Ursus arctos), euroazijskog risa (Lynx lynx), sivog vuka (Canis lupus) i žderonje ili gorske kune (Gulo gulo) u europskim zemljama, pokazala je da je barem jedna vrsta velike zvijeri prisutna u trećini kopnenog područja Europe. Kompilirani su podaci i izrađena je karta rasprostranjenosti velikih zvijeri u Europi.

Jedan od glavnih autora dr. Guillaume Chapron iz Švedske naglašava kako je povoljno stanje velikih zvijeri primjer učinkovitosti zaštite vrsta putem pan-europske legislative te Habitat direktive te da Europa svakako može poslužiti kao primjer dobre prakse ostatku svijeta.

Smeđi medvjed (Ursos arctos) prisutan je na području 22 države. Najčešće je prisutan predator, broji 17.000 jedinki unutar 10 populacija. Sve populacije uglavnom su stabilne ili u blagom rastu, a samo njih nekolicina su kritično male.

Vukovi (Canis lupus) su druga najčešća vrsta velikih zvijeri, broje oko 12.000 jedinki unutar deset populacija na području 28 zemalja. Većina populacija je u porastu, no nekolicina je u padu. Jedna od španjolskih populacija čini se da je na rubu izumiranja.

Ris (Lynx lynx) je prisutan na području 23 zemalja s brojnošću oko 9000 jedinki. Većina od 11 prisutnih populacija je stabilno, no neke su u padu.

Žderonje (Gulo gulo), zvijeri iz porodice kuna, žive jedino u Švedskoj, Norveškoj i Finskoj u dvije populacije sa 1250 jedinki. Obje populacije su u porastu.

U tom znanstvenom radu također se ističe da Europa ima duplo više vukova od SAD-a (uključujući Aljasku), unatoč duplo manjoj veličini i više nego dvostruko većoj naseljenosti prostora. Naše iskustvo predstavlja nevjerojatnu sposobnost preživljavanja tih vrsta u modernom svijetu u kojem dominiraju ljudi.

Generalno govoreći, stanovništvo Europe ima pozitivan stav prema velikim zvijerima, iako su konflikti koji su u prošlosti doveli te vrste gotovo do istrebljenja još uvijek prisutni, primjerice predacija na domaće životinje (stoku). Najveći izazovi i teškoće očuvanja su u zemljama gdje su velike zvijeri bile istrijebljene i gdje su ljudi izgubili naviku dijeljenja krajobraza sa “divljim” susjedima. Također, vrste kao primjerice vukovi predstavljaju snažan simbol za šire političke i socijalne konflikte između ruralne i gradske sredine.

Naglašava se da razne mjere koje smanjuju štetu na domaćim životinjama, kao električne ograde i psi čuvari stada, mogu održavati suživot ljudi i zvijeri. Također, ističe se kako je neophodna komunikacija između interesnih skupina i suradnja između različitih sektora i zemalja te da konfliktna pitanja treba uzimati ozbiljno u razmatranje i rješavanje kako bi se izbjegli negativan učinak na cjelokupno očuvanje prirode.

Interes i kompeticija za objavu znanstvenog rada u Science časopisu je vrlo velika, a manje od 10 posto prijavljenih članaka prođu sve razine znanstvenih revizija te budu i objavljeni. Faktor učinka Science časopisa prelazi 30 te se svrstava u najutjecajnije i najjače znanstvene časopise svijeta. Objava članka unutar kojeg su dana istraživanja i analize hrvatskih stručnjaka nedvojbeno daje dodatnu potvrdu njihove kvalitete.

“Recovery of large carnivores in Europe’s modern human-dominated landscapes” je prvi znanstveni rad objavljen u Science časopisu, u čijem radu su sudjelovali i autori iz Albanije, Bosne i Hercegovine i Makedonije.