Trgovački sud u Zagrebu je za 11. veljače 2021., više od dvije godine nakon podnošenja tužbe, zakazao pripremno ročište u sporu u kojem dioničar HT-a Boško Bojanović tuži Deutsche Telekom (DT) i čelne ljude HT-a zbog isplate umanjene dividende dioničarima i oštećivanja države.
U tužbi se ističe da je HT krajem 2016. kupio obveznice izdavatelja Deutsche Telekoma International Finance B.V. (DTIF) registriranog u Nizozemskoj u vrijednosti od čak 125 milijuna eura ili oko 925 milijuna kuna.
> Je li moguće preispitati postupak privatizacije HT-a?
Branitelji su zakinuti za 62,4 milijuna kuna
No, tvrde da je to bila transakcija kojom se umanjuje porezna osnovica za gotovo milijardu kuna, izvršena isključivo s ciljem smanjenja ostvarene dobiti kao i iznosa raspoloživog za isplatu dividende dioničarima, uključivši i Fond hrvatskih branitelja, piše Slobodna Dalmacija.
“Postupajući na taj način, tuženici su prouzročili štetu tužitelju, ali i svim ostalim dioničarima HT-a s osnove razlike između iznosa realno pripadajuće te iznosa isplaćene dividende, kao i šteta Republici Hrvatskoj na ime manje plaćenog poreza na dobit te poreza na dividendu”, ističe se u tužbi.
“Fond hrvatskih branitelja ima 6,6 posto dionica HT-a. Branitelji su bili zakinuti za 62,4 milijuna kuna”, ističe Bojanić.
“Menadžment HT-a je radio isključivo u korist jednog, većinskog dioničara. Novac HT ‘posuđen’ pod maskom investicije nije nikakva investicija, oni su kupili obveznice od jedne ‘šuplje’ firme koja postoji samo u poštanskom sandučiću i koja ništa ne radi nego odrađuje ovakve transakcije”, istaknuo je Bojanović.
Bojanović navodi i da je, kao dioničar, tom spornom transakcijom umjesto primljenih 6 kuna dividende, trebao primiti 12,12 kuna po dionici na osnovu dividende, ali da su na isti način oštećeni i drugi manjinski dioničari.
U pokrenutom sporu pred zagrebačkim Trgovačkim sudom prvotužena je krovna tvrtka Deutsche Telekom AG, slijedi Deutsche Telekom Europe B.V. registrirana u Nizozemskoj te bivši predsjednik Hrvatskog Telekoma Davor Tomašković, bivši član Uprave Josef Jacob Mathias Thuerriegl, ali i sadašnji zamjenik predsjednik Nadzornog odbora Ivica Mišetić.
S druge strane, u HT-ovu odgovoru Hini ističu kako nemaju običaj komentirati slučajeve koji su predmetom pravnog postupka u tijeku.
“Međutim, s obzirom da se u posljednje vrijeme, selektivnim prenošenjem informacija narušava ugled Hrvatskog Telekoma, primorani smo reagirati i ukazati kako pojedinci već godinama plasiraju u medije nepotpune i neistinite informacije nanoseći time štetu Hrvatskom Telekomu. Hrvatski Telekom najoštrije osuđuje i odbacuje špekulacije o bilo kakvom oštećivanju kompanije, njezinih dioničara i državnog proračuna”, odgovorili su iz HT-a.
Podsjetimo, nakon našeg nedavnog članaka u vezi s kaznenom prijavom protiv čelnika HT-a koji su osumnjičeni za skrivanje dionica za vrijeme dok je na tim dionicama bio u tijeku ovršni postupak, otkrilo se još detalja.
Oštećeni poduzetnik Željko Markota poznat i kao autor UČILICE, preuzeo je kazneni progon nakon što je državno odvjetništvo odbacilo kaznenu prijavu bez ispitivanja osumnjičenih odgovornih osoba HT-a. Sudac istrage Županijskog suda u Zagrebu je međutim donio rješenje kojim se nalaže ispitivanje četvero osumnjičenih članova uprave HT-a i predstavnika HT-a kao osumnjičene pravne osobe jer je utvrdio kako postoji osnovana sumnja na počinjenje kaznenog djela koje im se stavlja na teret, te da su ostvareni uvjeti za provođenje dokaznih radnji.
U međuvremenu neslužbeno doznajemo kako se osumnjičenim čelnicima HT stavlja na teret to što su za vrijeme ovršnog postupka na više skrbničkih računa sakrili svoj cjelokupni paket dionica Optima telekoma (17,41%) kako bi osujetili namirenje ovršne tražbine. Riječ je o paketu dionica temeljem kojeg je AZTN dopustio HT-u uvjetnu koncentraciju i upravljanje Optimom na ograničeno vrijeme.
Stoga se vezano na ovaj slučaj otvara pitanje, je li HT sakrivao dionice Optime po skrbničkim računima te ih kasnije prenio na tvrtku kćer uz suglasnost AZTN i od kakvog je to utjecaja bilo na neuspjelu prodaju dionica Optime kao i na druge prethodno HT-u određene obveze?
Medijsku pozornost prije 4 godine izazvala i HT-ova kupnja obveznica Deutsche telekoma u iznosu od 125 milijuna eura uz kamatu od gotovo nula posto. Uz činjenicu da je riječ o kupnji obveznice tvrtke majke kojom gotovo da se ne trguje i bez prinosa ispada da je riječ o beskamatnoj pozajmici pozamašnog iznosa čemu su se protivili neki dioničari HT-a i zbog čega je također protiv čelnika HT-a bila podnesena kaznena prijava ali je i ona odbačena od strane državnog odvjetništva.
Negdje u isto vrijeme HT je od Magyar telekom-a, koji je također u većinskom vlasništvu Deutsche telekoma kao i HT, kupio Crnogorski telekom za daljnjih 123,5 milijuna eura, što je također izazvalo velik interes stručne i ostale javnosti posebno s obzirom da se uz Crnogorski telekom zbog načina privatizacije godinama vezuju korupcijske afere zbog podmićivanja na najvišim državnim razinama. Deutsche telekom i Magyar telekom su korupciju oko privatizacije Crnogorskog i Makedonskog telekoma i drugih pogodovanja, priznali američkim pravosudnim i burzovnim tijelima te su zbog toga pristali platiti kaznu oko 95 milijuna dolara. Također na temelju američke dokumentacije su i protiv odgovornih čelnika kompanija pokrenuti kazneni postupci, a od prije nešto više od godinu dana i u Crnoj Gori se protiv više osoba vodi kazneni postupak u vezi sporne privatizacije Crnogorskog telekoma. Prema američkoj dokumentaciji kompanije su novac za korupciju dužnosnika izvlačile putem fiktivnih računa.
Naime, dok se u Crnoj Gori pokreće postupak za poništenje privatizacije Crnogorskog telekoma, upravo zbog koruptivnih djela koja su utvrđena u SAD-u, kod nas se šuti iako na ljestvici korupcije Hrvatska i Crna Gora nalaze na sličnoj ( niskoj 63. i 66.) poziciji, a kod nas su također uočena i dokumentirana mnoga koruptivna obilježja koja do sada nisu procesuirana, što ukazuje na isti ”modus operandi”.
Iskusni pravni stručnjaci vjeruju kako u Hrvatskoj postoji dovoljno materijala za pokretanje ozbiljnog preispitivanja privatizacije i poslovanja HT-a, u prvom redu i za početak, zahvaljujući ovdje spomenutoj odluci Ustavnog suda.
Tekst se nastavlja ispod oglasa