Je li moguće preispitati postupak privatizacije HT-a?

Nakon našeg nedavnog članaka u vezi s kaznenom prijavom protiv čelnika HT-a koji su osumnjičeni za skrivanje dionica za vrijeme dok je na tim dionicama bio u tijeku ovršni postupak, donosimo nove zanimljive detalje.

Podsjećamo,  oštećeni poduzetnik Željko Markota poznat i kao autor UČILICE,  je preuzeo kazneni progon nakon što je državno odvjetništvo odbacilo kaznenu prijavu bez ispitivanja osumnjičenih odgovornih osoba HT-a.  Sudac istrage Županijskog suda u Zagrebu je međutim donio rješenje kojim se nalaže ispitivanje četvero osumnjičenih članova uprave HT-a i predstavnika HT-a kao osumnjičene pravne osobe jer je utvrdio kako postoji osnovana sumnja na počinjenje kaznenog djela koje im se stavlja na teret, te da su ostvareni uvjeti za provođenje dokaznih radnji.

U međuvremenu neslužbeno doznajemo kako se osumnjičenim čelnicima HT stavlja na teret to što su za vrijeme ovršnog postupka na više skrbničkih računa sakrili svoj cjelokupni paket dionica Optima telekoma (17,41%) kako bi osujetili namirenje ovršne tražbine.  Riječ je o paketu dionica temeljem kojeg je AZTN dopustio HT-u uvjetnu koncentraciju i upravljanje Optimom na ograničeno vrijeme.

Stoga se vezano na ovaj slučaj otvara pitanje, je li HT sakrivao dionice Optime po skrbničkim računima te ih kasnije prenio na tvrtku kćer uz suglasnost AZTN i od kakvog je to utjecaja bilo na neuspjelu prodaju dionica Optime kao i na druge prethodno HT-u određene obveze?

Istraga u kaznenom postupku

Prema mišljenju pravnih stručnjaka, s obzirom da je riječ o kaznenom djelu kod kojeg se kažnjava isključivo radnja, za očekivati je kako će Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zagrebu u kraćem roku odlučiti o žalbu na rješenje suca istrage koju je, kako doznajemo, HT podnio. Nakon svega će osumnjičenici biti ispitani i  oštećenik će u propisanom zakonskom roku podnijeti optužnicu, osim ako DORH ne preuzme kazneni progon.

Dodatno zanimanje za ovaj slučaj i sporno postupanje odgovornih osoba HT-a, potaknuto je i saznanjem koje proizlazi iz jedne pomalo zaboravljene odluke Ustavnog suda o  utaji poreza koju je počinio HT, o čemu smo pisali u nedavnom članku. Naime, iz odluke Ustavnog suda iz 2011. godine iščitava se kako u inspekcijskom nadzoru utvrđeno da je HT značajno manje platio PDV-a i poreza na dobit pa je HT  naloženo da na račune proračuna uplati ukupan iznos od cca 71 milijun kuna.  Iz odluke može se zaključiti da je HT od 2000.-2002. svom većinskom vlasniku Deutsche telekomu na ime fiktivnih intelektualnih usluga isplatio iznose od cca. 100 milijuna kuna.

Medijsku pozornost prije 4 godine izazvala i HT-ova kupnja obveznica Deutsche telekoma u iznosu od 125 milijuna eura uz kamatu od gotovo nula posto. Uz činjenicu da je riječ o kupnji obveznice tvrtke majke kojom gotovo da se ne trguje i bez prinosa ispada da je riječ o beskamatnoj pozajmici pozamašnog iznosa čemu su se protivili neki dioničari HT-a i zbog čega je također protiv čelnika HT-a bila podnesena kaznena prijava ali je i ona odbačena od strane državnog odvjetništva.

Negdje u isto vrijeme HT je od Magyar telekom-a, koji je također u većinskom vlasništvu Deutsche telekoma kao i HT, kupio Crnogorski telekom za daljnjih 123,5 milijuna eura, što je također izazvalo velik interes stručne i ostale javnosti posebno s obzirom da se uz Crnogorski telekom zbog načina privatizacije godinama vezuju korupcijske afere zbog podmićivanja na najvišim državnim razinama. Deutsche telekom i Magyar telekom su korupciju oko privatizacije Crnogorskog i Makedonskog telekoma i drugih pogodovanja, priznali američkim pravosudnim i burzovnim tijelima te su zbog toga  pristali platiti kaznu oko 95 milijuna dolara. Također Na temelju američke dokumentacije su i protiv odgovornih čelnika kompanija pokrenuti kazneni postupci, a od prije nešto više od godinu dana i u Crnoj Gori se protiv više osoba vodi kazneni postupak u vezi sporne privatizacije Crnogorskog telekoma. Prema američkoj dokumentaciji kompanije su novac za korupciju dužnosnika izvlačile putem fiktivnih računa.

Ako se sagleda prethodno, HT-ovo slanje novaca putem faktura za nepostojeće intelektualne usluge DT-a, nikako se ne bi smjele promatrati kao puko izvlačenje novca, osobito s obzirom da su se na taj način  u susjedstvu korumpirale institucije i premijeri.

Naime, dok se u Crnoj Gori pokreće postupak za poništenje privatizacije Crnogorskog telekoma, upravo zbog koruptivnih djela koja su utvrđena u SAD-u, kod nas se šuti iako na ljestvici korupcije Hrvatska i Crna Gora nalaze na sličnoj ( niskoj 63. i 66.) poziciji,  a kod nas su također uočena i dokumentirana mnoga koruptivna obilježja koja do sada nisu procesuirana, što ukazuje na isti ”modus operandi”.

Thank You USA

Istina, Crna Gora se snažno oslanja na javno objavljenu dokumentaciju u SAD-u koji je zbog činjenice da su dionice Deutche telekoma i Magyar telekoma kotirale na burzi u New Yorku (NYSE), imao ingerenciju istraživati poslovanje tih dviju kompanija.  Obadvije kompanije su kažnjene s 95 mil US$ zbog korupcije, a kako bi izbjegle daljnje istrage žurno su povukle svoje dionice sa NYSE. Unatoč velikih šteta od povlačenja dionica sa NYSE, niti Deutsche telekom niti Mađarski telekom se nisu premišljali, jer su očigledno imali interes da se slične istrage ne nastavljaju (!?).

Iskusni pravni stručnjaci vjeruju kako i bez dokumentacije iz USA, u Hrvatskoj postoji dovoljno materijala za pokretanje ozbiljnog preispitivanja privatizacije i poslovanja HT-a, u prvom redu i za početak, zahvaljujući  ovdje spomenutoj odluci Ustavnog suda.

Zaključno doznajemo kako je pisanu obradu dokumentacije i preporuku za podizanje kaznene prijave protiv HT-a i članova uprave zbog skrivanja dionica tijekom ovršnog postupka napravio jedan od najvećih domaćih stručnjaka i profesora kaznenog prava, što nagoviješta zbilja uzbudljiv nastavak ovog postupka i moguće širenje na druge ljude, druge postupke kao što su spomenut fiktivne fakture, pa moguće i sama privatizacija.

Objavit ćemo odgovor iz HT-a, na pitanja koja smo im dostavili:

1. Radi interesa javnosti i daljnjeg pisanja o kaznenoj istrazi pokrenutoj protiv HT-a i članova Uprave iz 2017. , zanima nas tko su najviše rangirani službenici, osim Uprave,  za pravna pitanja u HT-u?
2. Je li u HT-u uobičajeno postupanje da premjesti dionice u svom vlasništvu  na tajne skrbničke račune ukoliko netko pokrene ovrhu nad njima?
3. Je li HT proveo unutarnje procedure i kakve, te je li podnio kaznenu prijavu protiv djelatnika koji su sudjelovali u plaćanju i knjiženju faktura za nepostojeće intelektualne usluge koje fakture je primao od tvrtke vlasnika, Deutsche telekoma u periodu 2000-2002., a što j e Ustavni sud potvrdio odlukom U-III-3305/2011?

I ona koja dobijemo iz Porezne uprave RH ( i Ministarstva financija):

Je li Porezna uprava (ili Ministarstvo financija),  pokrenulo kazneni postupak protiv odgovornih osoba HT-a radi plaćanja faktura za nepostojeće intelektualne usluge, koje fakture je primao od tvrtke vlasnika, Deutsche telekoma u periodu 2000-2002., a što je Ustavni sud potvrdio odlukom U-III-3305/2011?