I Grbin, kao i Plenković, o ‘desnom ekstremizmu’: ‘Treba suzbiti uzroke nasilnog ponašanja’

Foto: Snimka zaslona

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin dao je intervju za T-portal. U intervjuu je, dotičući se napada na trgu sv. Marka, govorio o porastu “desnog ekstremizma”, kao što je to učinio premijer Andrej Plenković. Grbin, štoviše Plenkoviću zamjera što nije ranije i odlučnije reagirao na taj “desni ekstremizam”; “ustaške pozdrave” itd.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U intervjuu je govorio i o SDP-ovoj saborskoj inicijativi o pobačaju.

Iz intervjua prenosimo pojedine dijelove.

U javnosti se i dalje govori o pucnjavi na Markovu trgu, u kojoj premijer Plenković vidi i elemente terorizma. Vas je pak optužio da relativizirate ono što se dogodilo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ne vidim na koji način sam relativizirao događaj kada sam bio među prvima koji je javno govorio o tome da je nasilje u Hrvatskoj uzelo maha i jasno ukazao na to da se Vlada uporno nosi s posljedicama nasilja, a ne želi se uhvatiti u koštac s uzrocima. Ako govorimo o onima koji relativiziraju nasilje, postavio bih pitanje Vladi zašto su ovog tjedna prvo Vijeće Europe, a onda i Europska komisija osudili nasilno postupanje policije na granici prema migrantima. Govorimo o relativiziranju nasilja, govorimo o ekstremizmu, a naša policija ponaša se protuzakonito na granici. Kada je gospodin Božinović napredovao u Vladi, postavio sam mu pitanje o push-backu. Danas to pitanje ne postavljaju samo NGO-i, pravobraniteljice i pojedini zastupnici, to pitanje sada pokreću Vijeće Europe i Europska komisija. To je čista relativizacija nasilja. A onda, kao da to nije dosta, kada govorimo o porastu govora mržnje i desnom ekstremizmu, ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica izjavljuje da se ustaški pozdravi neće zabranjivati. Vrlo je jasno to da je relativiziranje govora mržnje i nasilja koje proizlazi iz nacionalne, vjerske ili bilo kakve druge mržnje nešto što je utkano u DNA HDZ-a.

Vlada je na svojoj sjednici ovaj tjedan donijela i zaključak o suzbijanju radikalizacije. Je li to dovoljno? Slažete li se s predsjednikom Milanovićem da je time premijer pokazao Hrvatskoj srednji prst?

Prije desetak dana, kada je iz kalašnjikova zapucano po zgradi Sabora i Vlade, HDZ se na trenutak trgnuo iz sna, međutim već smo se vratili u kolotečinu. Jučerašnji zaključak koji je donesen na sjednici Vlade pokazuje da se oni nemaju ni najmanju namjeru uhvatiti u koštac s uzrocima, niti poduzeti bilo kakve mjere koje bi stvarno dovele do smanjivanja govora mržnje i raditi na onome što je ključno za suzbijanje mržnje u bilo kojem društvu, a to je dizanje svijesti o potrebi dijaloga i tolerancije. Da budem potpuno jasan, zaključak Vlade o suzbijanju radikalizacije nije dovoljan i predstavlja veliku zapreku svima onima koji se doista žele boriti protiv radikalizacije, ekstremizma i govora mržnje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nekoliko puta ste rekli da govor mržnje nije dovoljno osuditi. Što bi konkretno trebalo napraviti?

Nažalost, istu stvar vidimo u Vladinoj lažnoj borbi protiv korupcije, kao i u ovoj farsi oko povjerenstva za osudu govora mržnje. Proganjati one koji su počinili koruptivna kaznena djela i svu borbu protiv korupcije svesti na djelovanje DORH-a, policije i sudova znači pristati na to da se korupcija događa, a intervenirati samo kada se sazna za nju. Tako i prilikom govora mržnje i nasilja. Možemo se boriti preventivno, a možemo se boriti samo tako što ćemo kada čujemo neki govor mržnje reagirati na to i eventualno ga strože kažnjavati. Preventivne mjere su prije svega odgoj i obrazovanje te u tom smislu uvođenje građanskog odgoja. Rijeka, koja je prva od svih gradova uvela građanski odgoj, već nakon kratkog vremena primjene pokazala je rast svijesti o toleranciji među mladima. Rast svijesti o toleranciji je prvi korak ka suzbijanju i prevenciji govora mržnje. Međutim ni to nije dovoljno. Vladajuća većina mora jasno pokazati svojim djelovanjem, od izmjena Kaznenog zakona te nedvosmislene zabrane ustaških pozdrava i znakovlja pa do uklanjanja naziva ulica i trgova što nose imena osoba koje su potpisivale rasne zakone, da neće tolerirati desni ekstremizam i govor mržnje.

U HDZ-u tvrde da odgovornost za radikalizaciju ima i ljevica, zbog primjerice izjave Kreše Beljaka o iseljenicima, ali i tajno snimljenog razgovora koji je tada predsjednik SDP-a Zoran Milanović 2016. vodio s braniteljima. O tom razgovoru je na press konferenciji u četvrtak govorio i Plenković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Plenković je potpuno smetnuo s uma ‘Kevine jame’ ili govor gospodina Đakića koji je samo zbog imena pojedinih ministara u Milanovićevoj vladi govorio da je to više srpska nego hrvatska vlada. Zar takve riječi nisu imale utjecaja na porast ekstremizma i govora mržnje? O plinskim bocama, šatoru i porukama koje su dolazile iz njega da ne govorim. Međutim ako politiku svedemo na prepucavanje i traženje toga tko je bio prvi, onda nećemo riješiti problem koji je pred nama. Umjesto osnivanja povjerenstva, što u pravilu činiš kada ne želiš riješiti problem, mi smo spremni na suradnju oko konkretnih poteza kojima doista možemo suzbiti uzroke nasilničkog ponašanja. Napadi po kafićima i ulicama, bacanje ljudi u more zato što su iz Srbije, napad na gej parove – to se godinama događa, ali je HDZ od toga uvijek okretao glavu u drugom smjeru. Reakcija se dogodila kada je metak pogodio policajca pred zgradom Vlade. I to je tužno. Jer je trebao pucanj da u Vladi i HDZ-u shvate da se treba nešto napraviti.

U svojim izjavama u kojima je, osim Plenkovića, predsjednik Milanović prozvao analitičare i saborske zastupnice, prozvao je i vas. Jeste li se nakon toga čuli s Milanovićem? Je li vam, kako je to na press konferenciji ustvrdio premijer, Milanović začepio usta?

Svojim istupima, koji se svakoga dana redaju kao na traci, i predsjednik Republike i predsjednik Vlade zauzeli su čitav javni prostor i zbog njihovog nadmetanja danas ne možemo raspravljati o ozbiljnim problemima ove zemlje. Ova razmjena uvreda, ova retorika koju koriste strana mi je i žao mi je što zbog toga mnoge stvari o kojima govorimo ne dolaze do izražaja i to naprosto nije dobro. Umjesto da razgovaramo o tome kako unaprijediti sustav javne nabave da smanjimo mogućnost koruptivnih radnji, mi se bavimo plamenim jazavcima, šmrkavcima i tako dalje… O privatnim razgovorima s drugima nije red govoriti, a je li mi predsjednik Republike začepio usta, procijenit će građani, ne Plenković.

Dojam je da se SDP nije dovoljno glasno distancirao od Grgića, SDP-ova gradonačelnika Nove Gradiške koji je uhićen u aferi Janaf.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tko je rekao da Vinko Grgić nije problem? Stranka se čim je objavljeno da se protiv njega vodi postupak i nakon toga jasno ogradila od svih koji su činili kaznena djela, pogotovo koruptivna kaznena djela. Međutim ja s kolegom Grgićem, za razliku od kolege Sabe, u ovom trenutku ne mogu razgovarati. Prije poduzimanja bilo kojih daljnjih koraka mislim da je minimum kolegijalnosti taj da razgovaram s kolegom, članom stranke i saborskim zastupnikom, a koji je podnio ostavku na mjesto gradonačelnika Nove Gradiške. Nakon tog razgovora odlučit ćemo što i kako dalje.

SDP će se sada morati brzo aktivirati kako ne bi došlo do dodatnog pada rejtinga. Koji će biti prvi zakonski prijedlog što ćete ga ponuditi u Saboru?

SDP već sada ima inicijative koje su u proceduri, poput Zakona o pobačaju, a sudjelovali smo i u nizu inicijativa koje je poduzela čitava oporba. Jedna od njih je ocjena ustavnosti Poslovnika, a s Klubom zastupnika lijevo-zelenog bloka uputili smo zakonske prijedloge koji se odnose na ovrhu. Nažalost, ovog tjedna ponovno su počeli ovršni postupci, a Vlada nije pokazala ni najmanju volju pomoći svojim građanima. Posebno je ironično to što u trenutku u kojem je građanima poslana poruka da se dugovi moraju plaćati Vlada za svoje dugove prema veledrogerijama traži odgodu plaćanja i dodatni moratorij, pa i po cijenu toga da građani u bolnicama ne mogu dobiti lijekove. Takvo različito ponašanje naprosto je katastrofa i to se ne smije događati. I dalje mislim da ima vremena za usvajanje našeg prijedloga o ovrhama, ima vremena za produljenje moratorija, a taj period koji ćemo dobiti treba iskoristiti za uvođenje mjera koje će omogućiti da se postojeći dugovi građana plate na rate, ali i da donesemo ozbiljan Ovršni zakon, što će konačno odgovoriti na neke goruće probleme naplate potraživanja koji se tiču potrošačkih odnosa. No nije dosta promijeniti Ovršni zakon, već treba promijeniti i redoslijed obračunavanja kako se glavnica ne bi plaćala nakon kamata, a treba i konačno urediti rad agencija za naplatu dugova.

Jeste li spremni preuzeti odgovornost i eventualno podnijeti ostavku ako rezultati lokalnih izbora ne budu dobri?

Danas će biti tri tjedna od trenutka u kojem sam izabran za predsjednika SDP-a, a već me pitate o ostavci?

Hoće li SDP imati svog kandidata za Zagreb ili će podržati nekog drugog, kao prošli put Anku Mrak Taritaš?

SDP će sigurno imati svog kandidata za Zagreb, ali to što je netko SDP-ov kandidat ne znači nužno da će biti i član SDP-a. Operativni sastanci vodstva stranke s gradskom organizacijom u Zagrebu su održani, definirani su rokovi za pripremu za izbore i očekujem da ćemo vrlo skoro izaći s planom i provesti razgovore s potencijalnim koalicijskim partnerima te prezentirati građanima Zagreba jasnu alternativu postojećoj korumpiranoj vlasti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.