IDS-ov zastupnik kaže da nije dogovoreno kako spasiti radna mjesta i stvoriti održiv model u Uljaniku

Foto: fah

Saborski zastupnik IDS-a Giovanni Sponza izjavio je u četvrtak u Hrvatskom saboru da je pitanje pulskog brodogradilišta Uljanik pitanje opstojnosti brodogradnje, a proteklih godinu dana u kojem su se izmijenjivali razni akteri nazvao je “razdobljem destrukcije”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iznoseći u Saboru stajalište Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a i RI-a, Sponza je kazao da u proteklih godinu dana nije odgovoreno na pitanja kako spasiti radna mjesta i stvoriti održiv model, tko je strateški partner kojem je interes očuvanje brodogradnje, te koji menadžment ima kompetencije upravljati zahtjevnim procesom.

(VIDEO) Andrej Grubišić o stanju u Uljaniku: ‘Prave žrtve su 4 milijuna Hrvata koji su prisilno dali 30 milijardi kuna u brodogradilišta’

Uljanik i dalje tone, blokiran mu račun: Ministar Horvat na sastanku s Komadinom i Obersnelom

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Da su ključni dionici u godinu dana energiju usmjeravali u traženju odgovora na navedena pitanja danas bi bili bliži nalaženju rješenju”, dodao je.

Ustvrdio je kako je država imala i ima alata sudjelovati i nadzirati procese u Uljaniku ali da je umjesto da pokaže odgovornost i presječe “gorijski čvor” propustila predložiti svoje članove u Nadzorni odbor Uljanika i opstruirala izbor ostalih članova Odbora, a time i daljnje procese.

“Pitanje Uljanika je šire od samog Uljanika , to je pitanje opstojnosti brodogradnje. Hrvatsku ne može hraniti samo turizam, treba joj i industrija, a gubljenjem industrijske djelatnosti znači i gubitak radnih mjesta i daljnje iseljavanje. Bez industrije Hrvatska klizi prema scenariju sličnom grčkom”, zaključio je Sponza.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dioničari Uljanika, u utorak 16, listopada, su na Skupštini, nakon devet sati sjednice, izabrali samo jednog člana novog Nadzornog odbora Nenada Kapuralina pa će Trgovački sud u Pazinu morati imenovati još dva člana kako bi NO mogao funkcionirati. Naime, NO Uljanika ima pet članova, a da bi mogao funkcionirati mora imati minimalo tri člana. Također dioničari Uljanika nisu prihvatili izvješća Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru u 2017. godini kao ni izvješće Uprave Uljanika i njenog predsjednika Giannija Rossande o stanju i poslovanju društva za 2017. godinu te im nisu dali razrješnice.

U vlasničkoj strukturi Uljanika d.d. oko 47 posto dionica imaju radnici i mali dioničari, 9,93 posto dionica u vlasništvu je Croatia osiguranja, koja je članica Adris grupe, koja u Uljaniku ima 2,47 posto dionica. Država putem CERP-a odnosno HZZO-a ima 7,74 posto dionica Uljanika, CERP ima još 2,27 posto, Kapitalni fond ima 6,62 posto dionica, Fond za financiranje razgradnje NE Krško 4,97 posto, HZZO 3,88 posto, a među deset najvećih dioničara su i dva obvezna mirovinska fonda – PBZ Croatia osiguranje ima 3,97 posto, a Erste plavi 3,31 posto dionica.

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je ranije danas u Rovinju na upite oko situacije u Uljanik grupi, da su pravila EU vrlo jasna i da Vlada nema puno manevarskog prostora. Pojasnio je kako za poduzetnike u poteškoćama i općenito za bilo kakav odnos države prema poduzetnicima postoji režim i zakonodavstvo EU, koji su implementirani u Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministar Marić podvlači crtu za Uljanik: ‘Vlada ne može više pomoći’

Predsjednik uprave Uljanika priznao: ‘Končar je izabran zajedno s NO, a suradnja s Martinom Dalić bila je intenzivna’

“Tu su u pravila vrlo jasna i nemamo manevarskog prostora. Vlada je u jednom trenutku preuzela tu zadaću i obvezu te ispunila obećanje što se tiče isplate plaća za srpanj i kolovoz radnicima Uljanika. No, što se daljnjih koraka tiče, poprilično je sužen manevarski prostor”, rekao je Marić. Dodao je da je sada na svim dionicima da se pronađe model koji će minimalizirati sve te štete.

Ministar financija Marić ponovio je da će državna jamstva dana pulskom Uljaniku neminovno imati efekt na javne financije, pri čemu se do kraja ove godine radi o iznosu od otprilike 2,5 milijarde kuna, a ukupni je dug po jamstvima 4,2 milijarde kuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.