Inflacija u Hrvatskoj dosegnula 2,4 posto, najvišu razinu od travnja 2013.

Foto: fah

Potrošačke cijene u Hrvatskoj u lipnju ove godine bile su za 2,4 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, što je najviša stopa inflacije još od travnja 2013. godine, pokazuje u utorak objavljeno izvješće Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Rast cijena od 2,4 posto na godišnjoj razini predstavlja ubrzanje u odnosu na 1,9-postotni rast inflacije mjesec dana prije. To je i najviša stopa inflacije od travnja 2013, kada je ona bila 3 posto.

Na godišnjoj razini, u lipnju su najviše porasle cijene prijevoza, za 6,6 posto. Cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva su porasle 3,6 posto, cijene alkoholnih pića i duhana 2,3 posto, hrane i bezalkoholnih pića 2,2 posto, restorana i hotela 2 posto, zdravlja 1,5 posto, rekreacije i kulture 1,1 posto, raznih dobara i usluga 0,9 posto, obrazovanja 0,4 posto, odjeće i obuće 0,5 posto.

Istodobno su pale cijene komunikacija 0,7 posto te pokućstva i opreme za kućanstvo 0,1 posto.

Cijene restorana i hotela su porasle za 1,6 posto, cijene rekreacije i kulture, raznih dobara i usluga za 0,4 posto te stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva za 0,2 posto.

S druge strane, cijene odjeće i obuće su na mjesečnoj razini pale za 4,1 posto zahvaljujući sezonskim sniženjima, cijene hrane i bezalkoholnih pića za 0,4 posto, cijene alkoholnih pića i duhana za 0,3 posto, cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva za 0,1 posto.

Cijene zdravlja, cijene komunikacija i cijene obrazovanja u lipnju se u odnosu na svibanj nisu mijenjale.

Kako ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), na razini prvih šest ovogodišnjih mjeseci u odnosu na isto razdoblje 2017. prosječna stopa inflacije je iznosila 1,4 posto. Dodaju da je jačanje inflatornih pritisaka pritom realizirano u drugom ovogodišnjem tromjesečju.

Značajan doprinos višim cijenama došao je i od cijena hrane i bezalkoholnih pića, koje u strukturi potrošačke košarice čine udio od gotovo 28 posto, a zabilježile su rast od 1,3 posto. Zamjetni rast stope inflacije u prvih šest mjeseci obuzdavale su za 0,2 posto niže cijene odjeće i obuće, za 0,1 posto pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva te za 0,4 posto komunikacija.

Na godišnjoj razini, uz više cijene električne energije, pojačani inflatorni pritisci dolazit će i od viših cijena sirove nafte, koje će se prvo preliti na potrošačku košaricu kroz komponentu transporta. Konačno, očekujemo kako će dio inflatornih pritisaka doći i od kontinuiranog jačanja domaće potražnje i rastuće potražnje u turizmu. Iako bi na razini cijele 2018. prosječna stopa inflacija trebala ostati skromna, naša očekivanja od 1,4 posto izložena su riziku revizije na više zbog globalnog okruženja”, zaključuju iz RBA.

Izvor: Hina/sv