Ivan Hrstić: ‘Je li doista Italija pogođena gore ili su proveli više testova od ostalih europskih susjeda?’

Foto: fah/GettyImages (Fotomontaža: Narod.hr)

Možda jedno od najzanimljivijih zagonetki u vezi epidemije koronavirusa jest – a zašto o njoj toliko pričamo? Ako je doista to samo “malo jača gripa”, zašto, pobogu izaziva takvu masovnu histeriju u mnogim nacijama širom svijeta, a sve više i u Hrvata? I sve to dok “prava” gripa u tišini odnosi na tisuće života. Odgovora je mnogo, a jedan od prvih je: to možda ipak nije “samo malo jača gripa”, piše Ivan Hrstić u kolumni za Večernji list koju djelomice prenosimo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nije mi namjera dramatizirati narativ o virusu, uostalom, i sam sam prošlog tjedna na Pasjaku ulazio u autobus na liniji od Milana do Rijeke i razgovarao s putnicima. No, sasvim je jasno da navod da se smrtnost starijih od 80 godina kreće oko 18 posto nije nimalo utješna – to znači da će gotovo svaki peti oboljeli umrijeti pa tako nije nimalo čudno što se naši penzići (a i ne samo oni) po tramvajima razbježe kao miševi kad se bezobrazni tinjedžeri u zabavi nakašlju u njihovoj blizini. Tko pošto-poto želi mjesto u punom autobusu, zna što mu je činiti!

Svejedno, nije ovo prvi opaki virus koji nam sezonski dolazi iz jugoistočne Azije. Jedno od objašnjenja za ovakvu masovnu histeriju jest da je svake godine svijet sve umreženiji i postalo je odavna nemoguće takve društvene potrese sakriti od svijeta, čak i u protototalitarnim sustavima poput kineskog.

Ovo nije samo globalna epidemija, ovo je globalni potres svjetskog gospodarstva, a uz epicentar u Kini ima i niz manjih širom svijeta. Jedan je u našem susjedstvu. Za sada ostaje neodgovoreno pitanje – je li doista Italija pogođena gore od svih ostalih, ili su Talijani samo proveli više testova od svih drugih europskih susjeda?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I sasvim je u redu da se Hrvati unaprijed pripremaju i na najgori scenarij, koliko god malo vjerojatan bio. Uostalom, Dubrovčani i Mleci bili su svjetski pioniri karantene. Točnije, Dubrovčani su prvi u 14. stoljeću uveli trentinu, obveznih 30 dana izolacije, dok je Venecija u 15. stoljeću uvela karantenu, 40 dana, jer se utvrdilo da je inkubacija za uzročnika crne smrti ipak nešto dulja. Ovaj virus, za razliku od mnogih drugih u povijesti, dobio je posve generičko ime, sasvim u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. Iako bi inače bilo sasvim opravdano ovu epidemiju kolokvijalno nazivati kineskom gripom. Ne zato da bismo imali opravdanje za proganjanje kineskih turiste na europskim ulicama, već zato da bismo ukazali na kome leži primarna odgovornost – na kineskoj vladi.

Umjesto što sad plaća cijenu u tisućama života i poremećaju gospodarstva, kineski CK mogao je još nakon ptičje gripe i SARS-a poduzeti odlučne mjere kako bi barem uveo kontrolu neprimjerenih sanitarnih navika Kineza koji će bez grižnje savjesti pojesti sve što im padne pod nož. Nažalost, takva imena virusa ne skrivaju samo krivce, već i odgovornost. Španjolska gripa vjerojatno je također došla iz Kine, koja je tada bila najmanje pogođeno područje na svijetu vjerojatno samo zato što su Kinezi već prije toga u znatnom broju stekli imunitet na taj virus.

Naravno, tu su i teorije zavjere. Da je to vježbanje kontrole nad slobodnim nacijama, novi pokušaj jačanja mehanizama za ograničavanje osobnih sloboda. Da je virus pobjegao iz kineskog laboratorija ili da su ga namjerno Kinezima pustili Ameri. Trump osobno ili pak farmaceutske tvrtke koje su i prije epidemije već razvile cjepivo. Odmahujete na takve priče sve dok ih ne čujete i iz usta sanitarnog inspektora koji s vama razgovara od glave do pete u bijelom zaštitnom odijelu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kolumnu u cijelosti pročitajte na stranicama Večernjeg lista.

 *Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.