Ivo Džeba: Chestertonov klub je idealno mjesto za razvijanje novih ideja koje mogu učiniti neku promjenu nabolje

“Kad se mladi ljudi skupe u druženju uz dobru knjigu postoji dobra vjerojatnost da će nekome doći na um neka inicijativa koja bi mogla biti na dobrobit društva, ali na intelektualnom razvoju treba raditi”, rekao nam je Ivo Džeba, 27-godišnji magistar inženjer građevine, student filozofije i religijskih znanosti, pokretač Chestertonovog klub koji nosi naziv po engleskom piscu s početka 20. stoljeća – Gilbertu Keithu Chestertonu.

Narod: Nedavno ste pokrenuli Chesterton klub – što vas je na to potaknulo?

Na pokretanje Chesterton kluba potaknula me je želja za promoviranjem Chestertonovih djela, kao i potreba za stvaranjem takvih oblika druženja. Šteta je da kod nas imamo jedva koji književni klub dok je primjerice sportskih klubova na stotine ili tisuće. Ovakvi oblici druženja idealni su za razvijanje novih ideja koje mogu učiniti neku promjenu nabolje. Kad se mladi ljudi skupe u druženju uz dobru knjigu postoji dobra vjerojatnost da će nekome doći na um neka inicijativa koja bi mogla biti na dobrobit društva, ali na intelektualnom razvoju treba raditi. Ne možete očekivati da će nekome čitajući naše svakodnevno žutilo išta pametno pasti na pamet, osim da ode čitati nešto drugo.

Kao prvi korak za popularizaciju Chestertona pokrenuo sam blog na kojemu sam objavljivao prijevode njegovih članaka, a kasnije sam nastavio objavljivati njegove citate na Facebook stranici. Bio sam uvjeren da će vrlo brzo naći svoju publiku čim malo veći broj ljudi pročita neka njegova razmišljanja, što se i dogodilo.

Narod: Recite nam nešto više o Chestertonu i pojasnite što Vas je kod njega toliko oduševilo?

Gilbert Keith Chesterton engleski je novinar i pisac koji je djelovao početkom dvadesetog stoljeća kada su na društvenu scenu počeli izbijati proizvodi različitih filozofija koje su kasnije obilježile proteklo stoljeće. Chesterton se odlikovao nenadmašnom sposobnošću da u različitim društvenim zbivanjima prepozna tragove zabluda koje su se kasnije manifestirale na svjetskoj razini. Bio je prvi glas protiv pojave eugenike, iz koje su se kasnije razvili brojni nacistički zločini. Prvi je govorio protiv tada nastajućih pokreta poput Birth Control. Kritizirao je socijalistički i komunistički pristup društvu i ekonomiji prije negoli je zaživio. Borio se protiv pogleda na čovjeka kojega su tada zastupali pobornici Freuda, Nietzschea, agresivni darvinisti. U tim je borbama uglavnom stajao sam protiv svih onih koji su propagirali te nove poglede na stvarnost, ali unatoč tomu uspio je redovito pobjeđivati u debatama protiv njih.

Zanimljivo je da se kao Englez borio za prava Iraca, protiv imperijalizma, a i sam se obratio na katoličanstvo. Prilično netipično, posebno za ono vrijeme. To ga je vjerojatno stajalo toga da su ga nakon njegove smrti neopravdano prešutjeli, iako je svojedobno bio jedan od vodećih intelektualaca, ne samo u engleskoj nego i na svjetskoj razini. Ipak, ostavio je značajan trag posebice kod drugih pisaca. Gotovo je nemoguće pobrojati sve one koji su mu se divili i na čije je djelovanje utjecao njegov rad: C. S. Lewis, Fulton Sheen, Solzhenitsyn, Borges, Tolkien, Karel Čapek samo su neki od njih.

Narod: Čime su klub bavi, kako izgledaju vaši sastanci?

Klub je grupa prijatelja, cilj je stvoriti opuštenu atmosferu kako bismo svi mogli izreći svoja razmišljanja. Prije samog sastanka pročitamo određeno poglavlje knjige nakon čega raspravljamo na temu onoga što smo pročitali. Rasprave se mogu katkad dotaknuti i aktualnih zbivanja, što je dobro jer upravu i jest cilj takvih druženja potaknuti na razmišljanje o onome na što stvarno možemo i trebamo utjecati, promišljati našu stvarnost.

Narod: Tko su članovi kluba?

Ne postoji službeno članstvo svi koji se žele pridružiti raspravama su dobrodošli. Što se tiče dobne skupine radi se o studentima i radničkoj mladeži, iako smo otvoreni i za starije. Po pitanju tko nam se može pridružiti ne postoje ograničenja, iako je zbog kvalitete rasprave dobro da grupi nije više od 15 osoba kako bi svi mogli doći do riječi.

Narod: Ovakvi klubovi posvećeni čitanju i diskutiranju o Chestertonovim mislima postoje i u drugim zemljama, zar ne?

Postoje, posebice u Americi gdje ih ima oko pedeset. Dokaz je to da je Chesetrtonova misao još uvijek vrlo svježa i aktualna. Problemi kojima se on tada bavio gotovo su identični onima u kojima se mi sada nalazimo. Filozofije protiv kojih se on borio iste su kao i one koje su danas sveprisutne. Zato se ljudi i oduševljavaju za njegova djela, osjećaju kao da govori u sadašnjem trenutku.

Narod: Nedavno ste preveli jedno Chestertonovo djelo na hrvatski jezik?

Tako je, riječ je o knjizi “Pravovjerje”, jednom od njegovih najznačajnijih djela, koja je izašla u izdanju Verbuma. U njemu autor objašnjava kako je postao kršćaninom i zašto smatra da je kršćanstvo u silnoj ponudi različitih pogleda na život jedino koje čovjeku daje zadovoljavajuće odgovore. Smatram da je za svakog kršćanina, posebice u razdoblju koje je toliko negativno nastrojeno prema kršćanskim istinama nužno znati argumentirati razloge svoje vjere. Chesterton je bio nenadmašan u tome, iako je imao svoj osebujan stil. Zanimljivo je da kaže kako ga na kršćanstvo nisu obratili kršćanski sveci nego oni koji su pisali protiv kršćanstva. Čitajući napade na kršćanstvo shvatio je da to mora biti prava stvar kada ga napadaju argumentima koji su vrlo često u sebi kontradiktorni. Drago mi je da je knjiga dobro primljena, znak je to da počinjemo stvarati čitalačku publiku koja je spremna zauzeti se za ulazak u dijalog s onima koji na kršćanstvo ne gledaju blagonaklono, a ne samo raditi na osobnoj izgradnji.

Narod: I papa Franjo čita Chestertona?

Još kao nadbiskup Buenos Airesa papa Franjo, tada Jorge Bergoglio, je bio počasni član Društva G.K. Chestertona. Tada je i dao svoj blagoslov na molitvu za proglašenje Chestertona blaženim. Proces prikupljanja dokaza njegovih kreposti u svrhu beatifikacije je započeo prošle godine, tako da se nadamo da bismo ga uskoro mogli vidjeti i na oltarima. No nije samo papa Franjo čitao Chestertona, za njegovog ga je života u audijenciju primio papa Pio XI, a i Benedikt XVI ga na više mjesta citira.

Narod: Za kraj, četiri Vama najdraža Chestertonova citata…

‘Trokut istina’ o ocu, majci i djetetu ne može biti uništen; uništene mogu biti samo civilizacije koje ga zanemaruju.

Ljudi koji započinju borbu protiv Crkve u korist slobode i humanosti, završavaju odbacujući slobodu i humanost samo kako bi se mogli boriti protiv Crkve

Novinarstvo se uglavnom sastoji od kazivanja ”Lord James je mrtav” ljudima koji nikada nisu znali da je Lord James živ.

Kad se konzervativci, liberali i socijalisti zajedno oko nečega slože, vrijeme je da se veći i bezopasniji dio čovječanstva primi za džepove.