Na nedavno održanoj sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba prihvaćeno je izvješće Zagrebačkog holdinga, podružnice Čistoća za 2025. godinu. Podsjetimo, na čelu Čistoće nalazi se Davor Vić, SDP-ov kadar iz Osijeka, koji se i dalje nalazi na dužnosti nakon urušavanja Jakuševca i općenito lošeg stanja s otpadom u gradu. Evo što kaže izvješće za proteklu godinu.
> Tko je Tomaševićev direktor zagrebačke Čistoće, SDP-ovac Davor Vić
Sustav gospodarenja otpadom u Zagreb formalno funkcionira i dostupan je svim građanima, infrastruktura se širi, a digitalizacija napreduje, no detaljna analiza izvješća i popratnog dopisa Zagrebačkog holdinga, podružnice Čistoća Zagreb, otkriva znatno složeniju sliku.
Iza administrativno urednog sustava krije se model koji je financijski neodrživ, sve ovisniji o javnom novcu i nedovoljno učinkovit u smanjenju količina otpada.
Izvješće: Čistoća posluje s gubitkom
U 2025. godini prihodi od javne usluge iznosili su 107,4 milijuna eura, dok su troškovi dosegnuli gotovo 110,9 milijuna eura, što znači da sustav posluje s gubitkom od oko 3,5 milijuna eura.
Iako prihodi bilježe rast, taj rast nije rezultat veće učinkovitosti ili bolje naplate, nego prije svega povećanih subvencija iz gradskog proračuna. Grad je morao dodatno financirati osnovno poslovanje, obradu plastične ambalaže i sanaciju odlagališta, što jasno pokazuje da sustav sam po sebi ne generira dovoljno sredstava za pokrivanje vlastitih troškova.
Istovremeno, rashodi rastu još brže, prvenstveno zbog povećanja plaća i broja zaposlenih, skuplje obrade otpada i kontinuiranih troškova povezanih sa sanacijom odlagališta.
> Jakuševac: Goluža i Dobrović argumentima ‘uništili’ Tomaševićevog Vića i Možemovku Ivandić
Izvješće: Rast plaća i standarda građana utječe na povećanje količine otpada
Rast broja korisnika dodatno komplicira situaciju. U 2025. godini zabilježen je porast od oko dva posto, ali količina otpada rasla je brže, za 2,7 posto, što znači da Zagreb proizvodi sve više otpada unatoč sustavu odvojenog prikupljanja.
U samom dopisu navodi se kako rast plaća i standarda građana utječe na povećanje količine otpada, što otvara pitanje koliko postojeći sustav uopće uspijeva utjecati na ponašanje građana i smanjiti ukupnu proizvodnju otpada. Posebno zabrinjava činjenica da raste količina miješanog komunalnog otpada, kao i glomaznog otpada, čije je prikupljanje poraslo za više od 20 posto, dok je broj zahtjeva građana za njegov odvoz skočio za čak 42 posto.
Podaci o odvojenom prikupljanju otpada pokazuju neujednačene trendove. Količine plastike i metala rastu, kao i papir, no istovremeno se bilježi pad biootpada i stakla. Pad biootpada posebno je problematičan jer je riječ o jednoj od ključnih kategorija za ispunjavanje europskih ciljeva recikliranja i razvoj kružnog gospodarstva. Istovremeno, rast miješanog otpada sugerira da sustav odvajanja ne funkcionira u potpunosti kako je zamišljeno, bilo zbog nedostatka infrastrukture, slabih kontrolnih mehanizama ili nedovoljno učinkovitih poticaja za građane.
> Dvoličnost ljevice oko Jadrolinije i Jakuševca: Butković odgovoran, a Tomašević ne?
Više od 25.000 prigovora građana
Jedan od ključnih strukturnih problema ostaje model naplate usluge. Građani i dalje plaćaju odvoz otpada prema volumenu spremnika i broju pražnjenja, a ne prema stvarnoj količini otpada koju proizvedu. Takav model ne potiče smanjenje otpada niti nagrađuje one koji odvajaju više, dok istovremeno ne sankcionira dovoljno one koji proizvode velike količine miješanog otpada. Bez promjene tog pristupa teško je očekivati značajniji pomak u navikama korisnika.
Dodatni pokazatelj problema u sustavu predstavlja i broj prigovora građana. Tijekom 2025. godine zabilježeno ih je više od 25.000, što čini više od šest posto ukupnog broja korisnika. Najčešći razlozi odnose se na neodvezen otpad i kazne koje su korisnici dobivali zbog nepravilnog postupanja s otpadom. Kao odgovor na to, Čistoća Zagreb uvela je niz mjera poput mobilne aplikacije Razvrstaj MojZG za prijavu problema, interventnog odvoza otpada u roku od 24 sata i digitalnog praćenja izvršenja usluge. Iako ove mjere mogu ublažiti posljedice, one ne rješavaju temeljne uzroke nezadovoljstva.
> Bloger podnio kaznenu prijavu protiv aktualnog šefa ZG Čistoće Davora Vića zbog ‘repova7 iz Osijeka
Upitna dugoročna održivost
S druge strane, sustav bilježi određeni napredak u tehnološkom i operativnom smislu. Uvedena je optimizacija ruta odvoza, digitalni radni nalozi, čipirani spremnici i novi podzemni spremnici, a proširena je i mreža reciklažnih dvorišta. Ovi pomaci pokazuju da postoji pokušaj modernizacije i unapređenja sustava, no ostaje otvoreno pitanje može li tehnološki napredak nadoknaditi njegove strukturne slabosti.
Zanimljivo je i da se u samom popratnom dopisu naglašava kako je riječ o isključivo statističkom izvješću, a ne poslovnom dokumentu. Takvo distanciranje od poslovne analize otvara prostor za izbjegavanje ključnih pitanja o učinkovitosti i odgovornosti. Podaci se prikupljaju i šalju državnim institucijama, ali bez dublje interpretacije i jasnih odgovora na to zašto sustav generira gubitke i zašto ne uspijeva smanjiti količine otpada.
Sve zajedno upućuje na zaključak da zagrebački sustav gospodarenja otpadom funkcionira na operativnoj razini, ali ne ide u dobrom smjeru kada je riječ o dugoročnoj održivosti. Sustav je dostupan svim građanima i infrastrukturno razvijen, ali je financijski opterećen, ovisan o subvencijama i nedovoljno učinkovit u postizanju ključnih ciljeva smanjenja otpada. Ako se postojeći trendovi nastave, Zagreb bi mogao imati sve moderniji, ali istovremeno i sve skuplji sustav koji ne rješava temeljni problem – stalni rast količine otpada.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Tko je Davor Vić?
Podsjetimo, na poziciju voditelja Podružnice Čistoća Davor Vić stigao je iz Osijeka gdje je gotovo deset godina, temeljem članstva u SDP-u, obnašao dužnost direktora Unikoma d.o.o. za komunalno gospodarstvo. Kako piše Glas Slavonije, tu je gradsku tvrtku ostavio u dugovima.
Tvrdi se da je Vić na odlasku iz Unikoma u prvih šest mjeseci 2021. gradsku tvrtku ostavio s negativnim poslovnim rezultatom u iznosu od 243.000 kuna. Vić navodno uz ostavljeni gubitak nije ni poduzimao mjere za naplatu prihoda, zbog čega je, prema podacima Uprave, koja je tvrtku naslijedila nakon njega, ostavio potraživanja od fizičkih osoba u iznosu od 9,5 milijuna kuna, od čega su 6,2 milijuna kuna potraživanja starija od dvije godine.
U Osijeku je Vić poznat i po tome što ga je novi osječki gradonačelnik Ivan Radić (HDZ) razriješio dužnosti, te ga prozvao za odgovornost za zdravstveno stanje lavice u Zoološkom vrtu u Osijeku, koja je sama sebi odgrizla dio noge i morala biti eutanazirana. Ove je optužbe Radić iznio za govornicom u Hrvatskom saboru.
Vić je optužen da je Unikom reagirao tek nakon pisanja medija.
> Tomašević odgovorne ne traži tamo gdje bi trebao: Kako se Vić neokrznut izvukao iz svih skandala?!
Iskustva s pravosuđem i neradni petak
Sredinom prošle godine dobio je i poziv na sud zbog sumnje na nezakonito zapošljavanje.
Godinu ranije Općinski sud u Novom Zagrebu presudio je da su Holding i Vić prekršili Zakon o gospodarenju otpadom. Krivi su jer su dvije pošiljke otpada iz vrtova i parkova (uključujući otpad s groblja) u ukupnoj količini od 11.740 kg uputili na odlagalište otpada na Sajmišnu cestu, odnosno – Jakuševec.
Okrivljeni, prema pisanju Suda, nisu osigurali obradu otpada postupkom pripreme za ponovnu uporabu, recikliranjem ili oporabom sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom iako je to bilo moguće.
Pozornost oporbe zadobio je i nakon što je jedan gradski zastupnik prigovorio Viću što svaki četvrtak odlazi put Osijeka. Naime, Vić je objasnio da prirez plaća u Zagrebu, gdje ima prijavljeno boravište, te da u Osijek, gdje ima prijavljeno prebivalište, odlazi svaki petak jer mu ondje živi obitelj.
Oporba se usprotivila odluci Tomaševićeve vlasti da se direktorima gradskih tvrtki omogući „naknada za odvojeni život“ kakvu imaju saborski zastupnici s prebivalištem izvan Zagreba.
> Tomaševićev šef Čistoće dobio poziv na sud: Tereti ga se za nezakonito zapošljavanje
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.