Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović rekao je danas kako će se geolog, klimatolog i astronom Milutin Milanković naći u udžbenicima, možda već i u ovim novima jer su pred tiskom, tako da će se i to ispraviti.
„Osoba koja ima svoj krater na Mjesecu i Marsu, svoj asteroid i čijim se imenom zove jedna od najznačajnijih nagrada u meteorologiji, zaslužuje da se nađe i u hrvatskim školama,“ istaknuo je Jovanović na otvorenju izložbe u auli Ministarstva posvećene, koja je dio kampanje za uvrštenje ovog znanstvenika u školske udžbenike..
Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac istaknuo je kako su Milankovićeva postignuća od „povijesnog značaja i svjetskih razmjera“ te kako je po njima uz rame, ako ne i iznad Nikole Tesle.
Naglasio je kako su preskočeni i mnogi drugi znanstvenici i umjetnici zbog turbulentnih promjena te da umjetnička i znanstvena imena koja dijele Hrvatska i Srbija zahtijevaju još i veći stupanj odgovornosti, nego kada „pripadaju samo jednoj ili drugoj strani, u mjeri u kojoj je to uopće moguće“, dodao je Pupovac.
Smatra kako je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ovim potezom poslalo poruku kako u hrvatskom znanstvenom i obrazovnom programu ima mjesta za čovjeka koji je „najznačajniji znanstvenik s prostora bivše Jugoslavije“.
Ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović rekao je kako bi ime Milutina Milankovića i njegove teorije zasigurno bile previše za osnovnoškolce, ali da za njega mjesta mora biti u gimnazijskim programima.
Akademik Ivan Gušić, tajnik razreda za prirodne znanosti pri HAZU-u, pobliže je objasnio značenje Milankovića u znanstvenom svijetu. „Da obuhvatimo njegov značaj makar samo fragmentarno ovog znanstvenika trebao bi nam cjelodnevni simpozij“, rekao je kratko te usporedio važnost i povijesni put Milankovićevog znanstvenog rada s naizgled nespojivom Darwinovom evolucijskom teorijom.
Dodao je kako je Milanković za sebe uvijek govorio da je Srbin, ali da je cijenio hrvatske znanstvenike te poštovao tuđe te istaknuo kako su njegov rad iz 1916. godine poduprle tada zaraćene, hrvatska i srpska strana što govori o njegovoj znanstvenoj vrijednosti.
„Među pravim znanstvenicima ne bi smjelo biti oštrih i zlobnih nacionalističkih finesa“, rekao je Gušić i ispravio opću tvrdnju Milorada Pupovca kako Milankovića nema u udžbenicima, nalašavajući kako ga nema u onim srednjoškolskim, ali da je uključen u sveučilišne udžbenike.
Smatra kako je jedan od razloga izostavljanja Milankovića iz srednjoškolskih udžbenika taj što u kurikulumu ne postoji predmet geologija koja danas „nije samo bušenje nafte“.
Spomenuo je i obnovu rodne kuće Milutina Milankovića u Dalju iz 2009. godine u suradnji hrvatske i srpske Vlade, a koja ima isti cilj kao i ova izložba – popularizaciju ovog velikog znanstvenika.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
