Kako se formiraju plaće u javnom sektoru i zašto zastupnici prozivaju Plenkovića da ne zna razliku između koeficijenta i osnovice?

Nakon kraće stanke Hrvatski sabor u srijedu je otvorio novu sjednicu. Glavna tema zastupnika bila je štrajk prosvjetara te je tim povodom SDP-ov Peđa Grbin upitao predsjednika Vlade Andreja Plenkovića zna li koja je razlika između koeficijenta, dodatka i osnovice. Plenković je odgovorio da zna, a Grbin mu je rekao:

“Možete vi tvrditi što god hoćete, ali ne bi se reklo da razumijete. Ili razumijete, ali uporno radite sve što možete da se problem ne riješi. Štrajk je vaša odgovornost i na vama je da to što je moguće prije riješite.”, odgovorio mu je Grbin.

Što je osnovica i kako se određuje?

U javnosti se najviše priča o osnovici plaće. Mjesečna osnovica umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta, uvećan za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža. Na to se još dodaju razni dodaci, ovisno o prirodi posla i rasporedu radnog vremena, poput stimulacija, dodataka za posebne uvjete rada, dodataka za odvojeni život, terenskih dodataka i sl.

Osnovica plaće za državne i javne službenike određuje se kolektivnim ugovorom. Važećim sporazumom osnovica za plaće od 1. rujna u 2019. iznosi 5.695,87 kuna bruto (počevši s plaćom za mjesec rujan koja je isplaćena u listopadu 2019). Tijekom ove godine osnovica je povećana u dva navrata: tri posto od 1. siječnja i dva posto od 1. rujna.

Službenici i namještenici koji rade na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada imaju pravo na dodatak na osnovnu plaću u visini od pet do 30 posto.

Što su koeficijenti?

Koeficijentima se vrednuje složenost poslova za svako radno mjesto u javnim i državnim službama. Oni su regulirani Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama i kreću se u rasponu od 0,5 za najjednostavnije do 3,5 za najsloženije poslove.

Zakonom o plaćama u javnim službama (iz 2001. godine) uređeno je da se vrijednost koeficijenata radnih mjesta utvrđuje uredbom Vlade. Uredbu o koeficijentima složenosti Vlada, teoretski, može mijenjati kada i kako želi. Zakonom su propisani i rasponi koeficijenata, ovisno o stručnoj spremi, pa za radna mjesta I. vrste (VSS) raspon iznosi od 1,05 do 3,50.

Sindikati obrazovanja insistiraju na povećanju koeficijenata, smatrajući da su poslovi učitelja i nastavnika podcijenjeni u odnosu na poslove drugih državnih i javnih službenika, osobito u kontekstu promjena koje donosi reforma obrazovanja, piše tportal.

Koja je osnovna formula za izračun bruto plaće u školi?

Osnovica je uređena Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama. O visini osnovice pregovaraju predstavnici sindikata i Vlade.

Koeficijent je uređen Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama i ovisi o radnom mjestu i stručnoj spremi. Plaća je umnožak osnovice, koeficijenta, dodatka temeljem Sporazuma u obrazovanju i znanosti i radnog staža.

Koji je zahtjev sindikata vezano uz koeficijent?

“Zahtjevi sindikata su jasni: tražimo rast koeficijenata složenosti poslova za sve zaposlenike u sustavu obrazovanja. Parcijalna i nepotpuna rješenja nas ne zadovoljavaju, te ćemo, u slučaju neprihvaćanja naših zahtjeva, postupiti sukladno odlukama naših tijela, pa će nova školska godina započeti prosvjedom u organizaciji dvaju najvećih obrazovnih sindikata u Hrvatskoj i najavom štrajka”, najavila je u rujnu Sanja Šprem, čelnica Sindikata hrvatskih učitelja.

“Zaostajanje plaća te sramotno niski koeficijenti jasan su pokazatelj da je krajnje vrijeme za borbu za veća materijalna prava. Borba za rast koeficijenata SVIM zaposlenicima u sustavu obrazovanja borba je za bolje društvo. Svaki zaposlenik u sustavu utječe na rad škole bez koje nema obrazovanja, a bez obrazovanja nema niti budućnosti.”, ocijenili su sindikati na početku štrajka.

Do 2001. godine nastavnici su se, kao i svi drugi javni službenici, plaćali kroz sustav platnih razlika. To im je omogućavalo da svakih pet godina napreduju u viši platni razred. Vlada Ivice Račana 2001. izmjenila je u potpunosti sustav plaća u javnim službama. Uveli su sustav koeficijenata, navodi portal srednja.hr.

Već iste godine mijenja se Uredba te se voditeljima računovodstva povećava koeficijent za 1,6 posto te iznosi 1,27. No plaća se 2003. povećala i učiteljima. Takozvanom Uredbom 3-5-7-9 profesorima se za svakih deset godina staža koeficijent povećavao za neki postotak.

U tijeku ekonomske krize, Vlada Zorana Milanovića 2013. ukinula je povećanje plaće po modelu 3-5-7-9. Ipak, izdvojili su učitelje – stručnjake edukacijsko–rehabilitacijskog profila kao zasebno zanimanje i povisili im koeficijent za 7 posto. Vlada je potom 23. ožujka 2014. ukinula Zakon o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi staža ( koji je iznosio 4, 8 ili 10%), a povećala koeficijent za 3,5%, kako bi ukinula razliku u plaćama između novozaposlenih i starijih nastavnika. Novi koeficijent iznosio je 1,325.

Posljednja promjena uslijedila je ove godine. Vlada Andreja Plenkovića izdvojila je učitelje-stručnjake edukacijsko–rehabilitacijskog profila u ustanovi u kojoj se izvode samo programi za djecu s teškoćama u razvoju kao zasebno zanimanje i povisila im koeficijent na 1,4. Sindikati sada žele da referentni koeficijent složenosti poslova učitelj/nastavnik VSS bude 1,406, što je povećanje za 6,11%.

Isti koeficijent žele i za tajnike, voditelje računovodstva i ostale službenike. Prezentaciju o koeficijentima pokazali su prvo ministrici Blaženki Divjak, koja je i predložila povećanje putem koeficijenata.

Mihalinec upozorava: Povećava se razlika između zaposlenih u obrazovanju i drugih javnih službi

Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je povećanje plaća u idućoj godini od 6,12 posto svim državnim i javnim službenicima, zbog čega se odgađa smanjenje stope PDV-a.

Najavljenim povišicama premijer je smirio političke tenzije u vladajućoj koaliciji, ali nije uspio odobrovoljiti sindikate obrazovanja koji su odlučili nastaviti štrajk u školama.

“Povećanjem osnovice za sve jednako ne rješava se zaostajanje koeficijenata u školstvu i još se više povećava razlika između zaposlenih u obrazovanju i drugih javnih službi“, upozorio je Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.

Dakle, glavni prijepor između Vlade i sindikata i dalje ostaju koeficijenti koji određuju složenost poslova. Sindikati su ustrajni u zahtjevu za povećanjem koeficijenata dok Vlada smatra da su dizanjem osnovice prestali razlozi za štrajk.

Koliko su rasle plaće u državnim i javnim službama u mandatu vlade Andreja Plenkovića?

Ukupne naknade zaposlenima u državnim i javnim službama lani su iznosile 41,8 milijardi kuna, a ove godine mogu se očekivati na razini od oko 43,8 milijardi kuna. Ako se uzme u obzir i najavljeno povećanje za iduću godinu, izdaci za zaposlene u državnim i javnim službama u mandatu vlade Andreja Plenkovića porast će za oko 20 posto, navodi tportal.

Kada je riječ o plaćama u obrazovanju, ministar financija Zdravko Marić iznio je primjer učiteljice s 15 godina radnog iskustva koja je 2016. prije poreznih izmjena i povećanja osnovice imala neto plaću 7040 kuna. Prema Marićevim izračunima, njezina neto plaća će nakon što se provede treće povećanje osnovice u drugoj polovici sljedeće godine iznositi oko 8400 kuna, što predstavlja porast od 19,3 posto.