Kardum u Otvorenom: Ne želim da moj ili bilo koji drugi mirovinski fond ulažu u Agrokor

Foto: snimka zaslona

Drugi čovjek Sberbanka, Maksim Poletajev, danas se sastao s premijerom Plenkovićem i Predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović. Nakon sastanka u Vladi Poletajev je rekao je da su blizu kompromisa u postizanju nagodbe, da je došlo do dramatične promjene situacije te kako će Sberbank zadržati svoj udio u Agrokoru, ali koliki bi on mogao biti nije htio reći. Poletajev vjeruje da bi nagodba mogla biti do kraja mjeseca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U HRT-ovoj emisiji Otvoreno, o Agrokoru i nagodbi govorili su bivši predsjednik uprave Konzuma Drago Munjiza, novinar Frenki Laušić, ekonomski analitičar Damir Novotny i komentator HRT-a Željko Kardum.

Munjiza je rekao da je razumio iz te izjave da se dramatično situacija promjenila najbolje za njih. “Mislim da su svi koji zagovaraju nagodbu i pogotovo oni koji čekaju da krene proces restrukturiranja zadovoljni s tim stavom. Pogotovo jer je danas Trgovački sud priznao drugi dio tražbina koje je bivši povjerenik osporio. Dosta se kalkulira oko ruskog vlasništva, da bi oni bili najveći dioničari. Ja bi podsjetio da su prema istraživanju portala Moj posao, najpoželjniji poslodavci su njemački DM, Muller ili Lidl. Tako da se ne treba bojati da možda strano vlasništvo koje djeluje po hrvatskim zakonima bi donijelo nešto drugo, nego kako je bilo prije par godina”, rekao je.

Novotny je rekao da je sve skupa očekivano i da se zapravo vraćamo godinu dana unazad. “Oni odnosi snaga između vjerovnika su nešto promjenili. Te dvije ruske državne banke su imale manji postotak udjela u ukupnim obavezama Agrokora, nego bi imale danas. Promjenili su odnosi snaga. Ako su ikada i postojali nekakvi vanjskopolitički razlozi zašto su se poduzimale posebne mjere i posebni zakoni, vratili smo se zapravo di smo i bili. Agrokor je i tada i danas bio prezadužena kompanija. Vjerovnici nemaju izbora nego primiti udijele u poduzeću kako bi s njime upravljali i pokušali izaći van. Danas znamo da u modernom bankarstvu ne može jedan čovjek odobriti kredit, pogotovo ne od mijardu eura i ad se zapravo gospodin Poletajev očito sada pokušava eskulptirati, izvući van, kako bi vratio taj novac. Tako bi i ja napravio na njegovom mjestu. To je nešto što je očekivano. Potpuno racionalno. I vidjet ćemo kako će se to odraziti na hrvatsku nacionalnu ekonomiju. Ima tu praznih mjesta za popuniti, nadamo se da će biti popunjeno u sljedećih mjesec dana. Ono što ne vidimo je jasan, konkretan poslovni strateški plan. Što će se raditi u narednim godinama i kako će se ta nova vrijednost stvarati. To su aspekti koji nas tek čekaju”, naglasio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Laušić je rekao da je, prema informacijama sudionika sastanka u Banskim dvorima, Poletaev uputio nekoliko poruka – da će sadašnji vjerovnici budući vlasnici Agrokora ostati minimalno 2 godine, da će Agrokor ostati čitav, a nakon 3-4 godine će se prodavati. Prilikom prodaje će se konzultirati Vlada. Laušić je u Jutarnjem listu objavio i da je Poletaev ispričao da su u Sberbanku bili iznenađeni kada je Todorić u veljači 2017. u Moskvi priopćio da mu je potrebno dodatnih 100 milijuna eura, jer ih je ranije uvjerio da je refinanciranjem kredita iz studenog 2016. riješio problem likvidnosti. Poletaev se tada osobno založio za odobrenje tog kredita. Na današnjem sastanku poručio je i da svi moraju snositi dio gubitaka te da Todorić mora biti procesuiran pored hrvatskim sudovima. Sberbank će imati 40% vlasništva u Agrokoru, rekao je Poletaev, koji se sastao i s Udrugom dobavljača.

“Sve je otišlo u politizaciju, tu nema neke ekonomije”, kazao je Kardum. “Ne vidi što je zapravo spašeno. Radna mjesta mogu se spašavati novcem, ne političkim odlukama. Agrokor kao cijela firma nije vrijedna, ali dijelovi su vrijedni. Agrokor je bio paravan za neprovođenje reformi, sva druga obećanja nisu ispunjena”, dodao je.

Munjiza smatra da je rusko vlasništvo velika prilika za restrukturiranje Agrokora, jer je on velikim djelom upao u probleme jer je primao vrlo skupe kredite. “Logično je da vlasnik štiti svoju kompaniju tako da pojeftini cijenu novca. To je veliko restrukturiranje za koje bivši vlasnik nije bio sposoban desetak godina. I ja vjerujem da ako Rusi žele vratiti taj novac, moraju napraviti takav plan poslovanja da cijena novca ne ubija normalnu maržu i da ta cijena novca bude onakva kakvu dobiva Lidl, Kaufland, Spar i ostali konkurenti. S druge strane ako govorimo o komplikacijama koje će nastati nakon nagodbe – bit će puno sporova i Uprava će se morati njima baviti, a da oni ne ugroze zaposlenost. Ako se krene raditi, te kompanije su biseri hrvatskog gospodarstva i oni i sada daju dobre rezultate. One imaju potencijal, ako se postavi pravi društveni ugovor.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dodao je da će se morati interni odnosi napraviti profesionalno. “Kapitala ima na svijetu, pitanje je ima li znanja da se to vodi. Bar će pola Agrokora nadam se ostati u hrvatskim regionalnim rukama, zaključio je.

Novotny smatra da alternative nagodbi nema. “Postići će se nekakav dogovor. Sporova će biti. Mi ekonomisti volimo brojke. A brojke su vrlo loše”, rekao je. “Mora se radikalno promjeniti poslovni model, preusmjeriti prema novim tržištima. To je poslovno, ali i političko pitanje. Dakle i nakon nagodbe će biti nagodba”, zaključio je.

Dodao je da ne postoji jasan plan kako će se sve skupa sad odvijati. “Ima tu dosta politike. Ako je išta u ovih godinu dana trebalo učiniti onda je to prekinuti s politizacijom ovoga”, rekao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na pitanje što je s nagodbom, Adrisom, Alcom, Agram Investom, Laušić je rekao da će se vidjeti hoće li pregovori s Agram Investom biti uspješni. “Krenuli su i pregovori s Adris grupom, no problem je što ti sastanci nisu bili transparentno objavljivani. Kad se krenulo pričati s Adrisom, javila se Medika koja je najavila tužbe ako se Adrisu bude pogodovalo u odnosu na druge dobavljače koji su financirali Agrokor”, rekao je.

Kardum je pitao Laušića misli li da vjerovnici zaista dolaze kod premijera informirati se, ili dolaze nešto ispregovarati. “Meni se to ne čini baš normalno. Ako dolaze kod premijera, što će nam vladin povjerenik, upitao se. Kaže i da se cijela retorika oko Sberbank bitno promijenila. Prije se pričalo da su ugroza, a danas odlaze kod premijera”, istaknuo je.

“Zato sam rekao da sve mora biti transparentno”, objasnio je Laušić. Lex Agrokor je ipak pokazao da se na kraju dogovaraju vjerovnici, i bit će onako kako dogovori 2/3 vjernovnika na skupštini, istaknuo je.

“Holding će biti u Hrvatskoj i tu će se plaćati svi porezi osim poreza na dividendu, koja ide u Nizozemsku bez oporezivanja, ali to je uobičajeno u EU-u”, rekao je Laušić. Pitanje je, obzirom da će Agrokor imati min. 1,6 mlrd. eura novih starih obveza, hoće li moći financirati sve te kredite i hoće li se moći održati ta ideja da se prije prodaje čeka 3-4 godina, dodao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Munjiza je rekao da postoje tri scenarija nakon nagodbe. “Prvi je da se Agrokor restrukturira i pokaže sav potencijal, da se dobavljači udruže s mirovinskim fondovima i ostane u hrvatskim rukama. Drugi je da se malo po malo rasproda, a treći da to bude toliko komplicirano da bez velike podrške životari i ne bude nikome zanimljiv”, smatra.

Novotny vjeruje u svijetliji scenarij i smatra da ne treba strahovati od gubitka radnih mjesta.

“Ovo je bila sjajna prilika za restrukturiranje Agrokora da ne bude na teret države i građana. Postoji čitav niz industrija koje trebaju radnu snagu”, kaže Kardum i ističe da ne želi da njegov ili bilo koji mirovinski fond uloži u Agrokor.

“Dio vjerovnika je već plaćen u gotovini, dio će biti plaćen u gotovini, a Sberbank bit će plaćen potraživanjem samo u vlasništvu i zato povećava svoj udio sa 20% na 40%”, zaključio je Laušić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.