Kartelo: ‘Bilo bi odgovorno prema svim žrtvama ne srljati iznova u istu zajednicu sa Srbijom’

Zagreb, 21.6.2018 - Prije početka sjednice zagrebačke Gradske skupštine o prijedlogu zaključka o GNK "Dinamo" Kluba gradskih zastupnika Neovisni za Hrvatsku na konferenciji za novinare govorili su potpredsjednik zagrebačke Gradske skupštine Krešimir Kartelo (na slici) i novi gradski zastupnik te stranke Davorin Karačić. Foto HINA/ Dario GRZELJ/ dag

Uoči eutoparlamentarnih izbora s HKV-a prenosimo intervju s Krešimirom Kartelom iz stranke Neovisni za Hrvatsku.

Razgovor je vodio Davor Dijanović.

HKV: Zalažete li se za još snažniju federalizaciju EU-a, tj. za EU kao federativnu državu (model koji ponajviše zagovaraju Francuska u Njemačka) ili za snažniju primjenu načela supsidijarnosti prema kojemu bi se dio ovlasti vratio državama članicama (Europa suverenih država), za što se prije Brexita založila Velika Britanija?

Krešimir Kartelo: Već smo vrlo jasno definirali svoja stajališta; Neovisni za Hrvatsku protive se EU kao političkoj federaciji ili, još gore, naddržavi sa svim obilježjima i ovlastima jedne države. Protivimo se i ovom tranzicijskom obliku Unije u kojoj Njemačka vrši ulogu hegemona koji određuje pravila i podređuje ih isključivo svojim interesima, a na štetu ostalih. Europska unija je Lisabonskim ugovorom stekla međunarodnu pravnu osobnost, a mi je želimo vratiti na početne postavke – tržišnu zajednicu suverenih nacionalnih država, sve više od toga je neprihvatljivo.

Kakav je Vaš stav prema stvaranju Europe više brzina?

Krešimir Kartelo: Naš stav proizlazi iz naše načelne vizije Europske unije, dakle, ponavljam ga: zajednica suverenih nacionalnih država. U takvoj viziji nema mjesta konceptu zemalja koje vrše ulogu lokomotive, zemalja koje vrše ulogu vagona i zemalja koje su izvan kompozicije zbog neslaganja.

Podupirete li ulazak Srbije i ostalih država tzv. Zapadnog Balkana u Europsku uniju? Je li njihov ulazak u EU u interesu Republike Hrvatske? Molimo Vas da obrazložite svoj stav, posebno u odnosu na Srbiju.

Krešimir Kartelo: Najprije moram kazati kako ne prepoznajemo termin Zapadni Balkan, posebice ako ne znamo što je Istočni, što je Južni, a što Sjeverni Balkan. Riječ je, a Vi to vrlo dobro znate, pisali ste i sami o tome u knjizi Hrvatska u žrvnju Jugosfere, o kovanici koja predstavlja novu jugoslavensku koncepciju, a vjerujem da ne treba ponavljati što mi o takvim integracijama mislimo.

Zbog Hrvata i činjenice da je BiH meki trbuh Hrvatske, odnosno da su Hrvatska i BiH jedna geopolitička cjelina, smatramo da je Bosni i Hercegovini mjesto svugdje gdje je i Hrvatska te da BiH mora biti predmet dugoročnog, odgovornog i pomnog strateškog promišljanja te da je se valja svim dozvoljenim sredstvima nastojati istrgnuti iz zagrljaja Istoka.

Što se tiče Srbije, najprije Srbijanci trebaju odlučiti žele li uopće biti dio EU. Što se nas tiče, mi to htijenje ne vidimo i smatramo kako Srbija još uvijek nije spremna svrstati se u zapadni ili srednjoeuropski uljudbeni krug. S druge strane, Srbija vrlo rado prihvaća ulogu policajca na prostoru bivših Jugoslavija kakvu su joj namijenile Njemačka i Rusija. Takva uloga Srbiju oslobađa svih odgovornosti i isprika za nedavna i sadašnja (neuspjeli crnogorski puč) zlodjela pa je to dodatni razlog zbog kojega nam je, ne samo neprihvatljivo članstvo Srbije u EU, nego i potrebno odgovorno nacionalno vodstvo. Naši su politički interesi nepomirljivi i bilo bi odgovorno prema svim žrtvama iz prošlosti ne srljati iznova u istu zajednicu sa Srbijom.

Zalažete li se za dosadašnji intenzitet migracija u Europu ili ste za restriktivniji pristup? Smatrate li da će migracije promijeniti identitet Europe i ugroziti njezinu sigurnost ili u emigracijama ne vidite identitetsku i sigurnosnu ugrozu?

Krešimir Kartelo: Te migracije treba nazvati pravim imenom – društveni inženjering. Radi se o planu koji je toliko dijaboličan da se i njegovi protivnici trude pronaći što racionalniji opis i naziv. One već mijenjaju europski identitet, one zameću sjeme političkog razdora među europskim državama, ali i pokazuju razmjere ljudske gluposti. Sjetite se samo prve krize na hrvatskoj istočnoj granici. Tada je jedan jedini politički korektan i apsolutno obvezatan izraz bio – izbjeglička kriza. Danas svi znaju da se ne radi o izbjeglicama, danas se većina naroda slaže s idejom da se te ljude ne smije propuštati u njihove zemlje, ali centri moći, bezimeni i alijenirani birokrati bez izbornog legitimiteta i dalje te ljude žele primiti u te zemlje uime onih koji ih tamo ne žele.

Ima u Hrvatskoj i pored Plenkovića političkih kaskadera koji bi Liku i Slavoniju naselili afričkim kršćanima, jer su oni, eto, kršćani. Prevelik je, izgleda, kognitivni napor za takve spoznati da mi više od 1000 godina živimo u susjedstvu kršćana, a da s njima ni danas ne možemo naći zajednički kulturno-politički jezik. Ne treba izmišljati toplu vodu i mistificirati ovaj problem društvenog inženjeringa; postoje granice, postoje vize i putovnice, postoje dozvole za boravak i dozvole za rad. O njima odlučuju države, a ne netko umjesto njih.

Hoće li se eventualna provedba Brexita odraziti na tzv. europsko jedinstvo? Možemo li slične scenarije gledati i u drugim državama ili će EU očuvati sadašnji okvir, dakako bez Velike Britanije?

Krešimir Kartelo: Britanci su prije tri godine izravnom narodnom voljom odlučili izaći iz Europske unije, a dan danas se o njihovu izlasku govori kao o eventualnom i to je jedini relevantan scenarij o kojem valja raspravljati i koji mora biti upozorenje svim državama Europske unije u kakvu se devijantnu zajednicu EU pretvorila. Jedinstvo, to barem mi Hrvati moramo znati, se ne može nametati. Nenametnuto jedinstvo stvorilo se tamo gdje se iz birokratskih i kulturno-marksističkih krugova najmanje očekivalo – među nacionalistima koji su ujedinjeni u želji za povratkom nacionalnog dostojanstva, suverenosti i kulturne posebnosti svojim zemljama. Među njima nalazi se i NHR.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hkv.hr