Aktualni predsjednik Zoran Milanović nakon izbora davat će mandat za sastavljanje vlade.
Ovom prilikom podsjećamo na svojevremenu Milanovićevu izjavu prema kojoj Hrvatima izvan Hrvatske ne treba dopustiti glasovanje. Postavlja se pitanje može li takav predsjednik, koji dio hrvatskih birača pokušava eliminirati, korektno i pravilno obaviti svoju predsjedničku dužnost prilikom davanja mandata za sastavljanje vlade.
Donosimo video Zorana Milanovića s njegovih početaka kada je pokušavao osvojiti vlast. Tema emisije je bila Hrvati u dijaspori, a Milanović je poručio:
“Od 100 zakona koje donosi Sabor, svi se odnose na one koji žive u Hrvatskoj. I ti ljudi trebaju birati Sabor, a ne oni koji žive izvan Hrvatske.”
Podsjetimo, Hrvatska se ubraja među europske zemlje s najizraženijim i najdugotrajnijim iseljavanjem i jedna je od zemalja s najvećim iseljeništvom u odnosu na broj stanovnika.
Od početka hrvatske nezavisnosti postoje brojne političke stranke i udruge koje bi zabranile dijaspori, točnije iseljenoj Hrvatskoj, glasovanje na izborima. Posebna meta su Hrvati u BiH koji, usput rečeno, nisu dijaspora jer tamo žive tisuću godina, koji su poniženi i obespravljeni od službenog Zagreba, pogotovo kada se gleda nepregledne kolone Hrvata koji stoje pred diplomatskim predstavništvima kako bi konzumirali svoje pravo.
“Zanimljivo, isto biračko pravo nikada nije osporavano hrvatskim državljanima srpske nacionalnosti izvan Hrvatske, poglavito u Srbiji i BiH. Naprotiv, njih se dovozi autobusima na Pupovčev mig, plaća im se da glasuju. I tu nitko ne vidi problem. Ali u Hrvatima u BiH se vidi”, upozorio je Ivica Šola u svojoj kolumni za Slobodnu Dalmaciju.
S druge strane, hrvatskom se isljeništvu otežava ostvarivanje svog biračkog prava zajamčenog u članku 45. Ustava prema kojem »hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo«.
Na to je upozorio i general Željko Glasnović koji je u svom govoru 24. travnja 2019. godine u Hrvatskom saboru istaknuo da se sabotira hrvatsko iseljeništvo te upozorio na tretman Hrvata izvan domovine.
Svoje biračko pravo iskoristilo je tek oko 20.000 hrvatskih iseljenika
Hrvate izvan Republike Hrvatske čine oni Hrvati koji u drugim zemljama predstavljaju konstitutivni narod, kao što je to u BiH ili pak autohtonu manjinu, kao što je to, primjerice, u Vojvodini, Boki Kotorskoj itd. te Hrvati u iseljeništvu.
Na parlamentarnim izborima 2016. godine, u 11. izbornoj jedinici, svoje biračko pravo iskoristilo je tek oko 20.000 birača izvan Hrvatske, dodatnih 7.000 manje nego na izborima 2015. godine.
“Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektroničko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva”, naglasio je dr. sc. Marin Sopta 20. listopada 2017. te dodao: “Potrebno je uključiti iseljeništvo u izgradnju hrvatske države”. Hrvatski publicist i bivši hrvatski domovinski i emigrantski političar dr. sc. Sopta istaknuo je i kako bi se u razdoblju od deset do 20 godina takvom politikom u domovinu moglo vratiti od 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.
