Danas slavimo blagdan Bogojavljenja ili Sveta tri kralja. U narodu se ovaj dan često naziva i Vodokršće zbog tradicije posvete vode i blagoslova kuća.
Blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje jedan je od najstarijih katoličkih blagdana. Prema opisu u Evanđelju po Mateju, tri kralja ili mudraca “s Istoka”, prateći betlehemsku zvijezdu repaticu, došli su u Jeruzalem pokloniti se novorođenom Isusu.
Svaki od njih donio je Isusu simboličan dar: tamjan kao Bogu, zlato kao Kralju na nebu i smirnu (plemenitu mast) kao Čovjeku.
Običaji na Sveta tri kralja
Ovaj blagdan u se u našem narodu još naziva i Vodokršće. Taj naziv dolazi iz tradicije blagoslova vode i soli na Sveta tri kralja kojom se kasnije blagoslivljaju kuće, okućnica, njive, polja, stoka…
Kao i većina blagdana, Hrvati i na Bogojavljenje imaju različite tradicijske običaje.
U Hrvatskom zagorju poznat je običaj koji se naziva “križec“. Tako se naziva period blagoslova kuća, odnosno obitelji koje počinje drugi dan iza Božića, a završava 6. siječnja. Tom prilikom svećenik s dvojicom pomoćnika koje nazivaju glorijaci, a negdje i križari, obilaze i blagoslivljaju kuće započinjući molitvu zazivom – Mir kući ovoj i svima koji prebivaju u njoj! – te nastavlja – po Božiću naši hramovi postadoše kuće, a kuće hramovi, jer se Bog okućio na zemlji da stanuje među nama, s nama i u nama, piše Laudato.
Blagoslov obitelji vrši se po cijeloj Hrvatskoj, no danas često počinje još u adventu ako župa ima veliki broj vjernika.
U mnogim hrvatskim krajevima održava se običaj ophoda zvjezdara – dječaka obučenih kao kraljevi. Oni obilaze kuće, čestitaju blagdane, pjevaju prigodne pjesme, a često u rukama nose zvijezdu i svijeću.
Slično je i na području Kladira u središnjoj Istri gdje u noći prije Sveta tri kralja čestitari obilaze svaku kuću, donose radosne vijesti o Isusom rođenju, želje za dobrom i plodnom novom godinom. Domaćin otvara vrata i daruje ih kobasicama, jajima i vinom, piše HRT.
Post, skidanje ukrasa…
U skradinskom zaleđu održava se jedinstvena tradicija paljenja svijeće utaknute u kruh ili žito. Ovaj simboličan čin predstavlja svjetlost Kristovu koja dolazi u domove vjernika, ali i nadu u dobar urod u nadolazećoj godini. Ritual paljenja svijeće često je praćen obiteljskim okupljanjem i molitvom, jačajući veze unutar zajednice.
Nadalje, u nekim krajevima kontinentalne Hrvatske još uvijek živi tradicija posta dan prije blagdana Sveta tri kralja. Ovaj post dio je tradicije, a održava se kao čin osobne pobožnosti i pripreme za nadolazeći blagdan. Vjernici koji se odluče za post često ga kombiniraju s molitvom i dobrim djelima, stvarajući tako dublje duhovno iskustvo uoči samog blagdana, piše net.hr.
Iako božićno vrijeme službeno završava na nedjelju krštenja Gospodinova, mnogi tradicionalno na Sveta tri kralja iznose božićna drvca i skidaju božićne ukrase.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.