Što čeka novu Vladu? Koji su prvi stvarni gospodarski potezi koje će morati povući kada prođe vrijeme izbornih obećanja? Analizirali su u Otvorenom čiji su gosti bili Miodrag Šajatović, Vilim Ribić, Davor Majetić, Boris Cota i Željko Kardum.
HRT-ov komentator Željko Kardum kaže da su stranački ekonomski programi kao bikini – puno otkrivaju, a ono najvažnije skrivaju. U ovom slučaju četiri skrivena dijela kojima se ne dobivaju izbori su: reforme javne uprave, koje će uključivati otpuštanja i smanjivanje plaća, uvođenje privatnog zdravstva, izmjene zakona o radu i reforme pravosuđa gdje su obje izborne koalicije najavile iniciranje postupka izmjene Ustava. Ti dijelovi se ne komuniciraju. SDP to naziva potrebom pravednog nagrađivanja kako bi u javnoj upravi ostali najbolji ljudi, dok HDZ kaže da ona mora dijeliti sudbinu građana u privatnom sektoru. Kardum predviđa da će buduća vlada smanjiti broj ministarstava i agencija te provesti fiskalnu decentralizaciju kojom će se neke općine morati pripojiti drugim općinama.
Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić nije za rezove u javnom sektoru, već za povećanje njegove efikasnosti. Ribić smatra da ne postoji korelacija između smanjivanja plaća i smanjivanja javnog duga te da rezovi nisu rješenje. U potpunosti je protiv rezanja plaća u javnome sektoru te se zalaže za duboku reformu sustava. Ribiću deficit i javni dug ne smiju biti kriterij svih poteza, kao ni rezova. Spomenuo je da hrvatski javni dug nije iznad prosjeka EU-a te da je, primjerice, dug Njemačke znatno veći. Kardum mu je prigovorio da ta usporedba nije valjana jer Njemačka ima obrte kakve Hrvatska neće nikada imati te je sposobna vraćati svoj dug. Dok su na financijskim tržištima trenutno najpovoljniji uvjeti ikad, hrvatski dug samo raste, rekao je Kardum.
Glavni direktor HUP-a Davor Majetić smatra da je je potreban konkretan plan prije bilo kakvih rezova, a ključ je efikasnost. Usluga koju dobivamo nije dobra, procesi su neefikasni. Zakoni se mijenjaju svaki dan, a čovjek koji sjedi u javnoj upravi nema pojma što se događa u Saboru, objasnio je Majetić, dodavši da se u protekle četiri godine donosio skoro jedan zakon dnevno, kao i pravilnici za njihove provedbe. Nakon što se napravi temeljita analiza javne uprave, ako se pojavi višak, on ide na tržište rada, rekao je Majetić. U konačnici, kvalitetnija javna uprava značit će kvalitetnije gospodarstvo, dodao je glavni direktor HUP-a.
Glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović od budućeg premijera očekuje da bude spreman u roku od dva mjeseca dati ostavku, ako male stranke budu sprečavale da radi promjene koje su potrebne. Smatra da je opasno zazivati investicije u javnom sektoru, s obzirom da je hrvatski BDP na kraju porastao zbog izvoza, a ne investicija. Važno je održati javni dug i imati što veću proizvodnju za izvoz. U Hrvatskoj postoje investicije – investiraju mali, srednji domaći poduzetnici, dijelom vani, dijelom u zemlji, no to je van radara visoke politike i medija, objasnio je urednik Lidera. Činjenica je da danas imate dio realne zdrave ekonomije koji se unatoč svemu samoozdravio. Nova vlada bi trebala razgovarati sa 150-200 zdravih poduzetnika koji su preživjeli i pitati ih što im treba da povećaju svoju proizvodnju i zapošljavanje, rekao je Šajatović.
Profesor Boris Cota s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kaže da programi stranaka obećavaju, a ništa ne koštaju. Kad netko dobije povjerenje, pitanje je hoće li doista raditi reforme. Ne moraju raditi nikakve reforme niti bolne rezove. Država se može i dalje zaduživati, uz ogroman rizik i približavanje bankrotu. Ako već pitate treba li raditi reforme, ne moraju, a mogu, to mi ne znamo, ironičan je bio Cota. Da bi vodila vjerodostojnu ekonomsku politiku, sljedeća vlada mora detaljno objasniti građanima koje će ekonomske mjere provesti, koji je njihov cilj te koji su pozitivni, a koji negativni učinci. Hrvatska ima dva temeljna ograničenja na dvije opće ekonomske politike koje bi mogle utjecati na gospodarstvo zemlje – monetarnu i fiskalnu. Ako hoćete restrukturirati rashodnu stranu proračuna, morate restrukturirati tekuće rashode poslovanja. Treba ići na efikasnost, a ona može uključivati korekcije plaća,rekao je profesor.
Što se tiče investicija, Majetić kaže da je i ovdje ključna funkcionalna javna uprava, kao i niži porezi i parafiskalni nameti. Profesor Cota smatra da treba mijenjati zakonsko okružje.
