Poništavanje glasačkih listića u Hrvatskoj masovnije se dogodilo na predsjedničkim izborima 2020. godine kada je u drugom krugu bilo preko četiri posto nevažećih listića. Sve su glasnija nagađanja kako bi i u nedjelju također mogao biti visoki postotak protestno poništenih listića.
Dok predsjednička kampanja ulazi u svoju završnicu, sve su glasnija nagađanja kako bi u nedjelju mogli svjedočiti poplavi poništenih glasačkih listića. Kojom napisanom porukom će oni koji su revoltirani s oba kandidata u drugom krugu, i Zoranom Milanovićem i Draganom Primorcem, poništiti listić, tek ćemo vidjeti.
S obzirom na to da pojedini glasači desnice, među koje spada i potpisnica ovih redaka, nakon prvog kruga izbora odlučili da će na nedjeljne izbore izaći, ali neće zaokružiti niti jednog kandidata već protestno poništiti listić, podsjećamo na raniji postotak upravo takvih listića u drugom krugu predsjedničkih izbora.
Koliko je nevažećih listića bilo na prošlim izborima?
Naime, na prošlim predsjedničkim izborima 2020. zabilježen je rekordni postotak nevažećih listića – točnije 4,35 % (89.415 nevažećih listića).
Tada su se u drugom krugu sučelili sadašnji predsjednik RH Zoran Milanović i kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar Kitarović.
>Anušić: ‘Na rezultate izbora nisu utjecali Škoro ili nevažeći listići’
Velikom broju nevažećih listića zasigurno je tada kumovala izjava trećeplasiranog Miroslava Škore. On je prije drugog kruga pozvao svoje glasače da na listić dopišu i treću opciju ‘hrvatski narod’.
I pet godina ranije na izborima 2014. bio je popriličan broj nevažećih listića u drugom krugu u kojem su naklonost birača tražili Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović.
Tada je na trećem mjesto ostao Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) koji je također pozvao svoje birače da na glasački listić u drugom krugu dopišu treću opciju i napiši njegovo ime.
Na tim je izborima u drugom krugu bilo 2,69 posto nevažećih listića (60.728 listića).
Na predsjedničkim izborima 2009. godine u drugom su se krugu sučelili Ivo Josipović i Milan Bandić.
Ulazak u drugi krug izbora tada je izmaknuo trećeplasiranom Andriji Hebrangu koji nije pozvao birače na poništavanje listića što je rezultiralo niskim postotkom nevažećih – 1,36 %.
U drugom krugu predsjedničkih izbora 2005. godine u kojem su se našli Stjepan Mesić i Jadranka Kosor bilo je nešto više od 1,5 posto nevažećih listića.
Na predsjedničkim izborima 2000. godine u drugom je krugu bilo tek 1,15 posto nevažećih listića. Tada su se sučelili Stjepan Mesić i Dražen Budiša.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
){kind=link}
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.