”Hoće li propasti turistička sezona?”, ”Je li turistička sezona pod velikim upitnikom?”, ”Velike nade ugasila turistička rupa”, ”Turistička sezona 2023. podbacila”…Ovo su samo neki od naslova koji, uz one o skupim porcijama lignji ili pak kuglici sladoleda koja je odletjela u nebo, pune hrvatske mainstream medije koji gotovo pa navijaju da jedan od rijetkih uspješnih sektora – debelo podbaci. Dr. sc. Kristijan Sedak s Odjela za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta kaže za Narod.hr da mu nije jasna površna obrada i katastrofičan, gotovo navijački pristup temi.
”Razumijem da senzacionalizam povećava čitanost, ali kao da se neki predstavnici medija natječu u lošim prognozama”, kaže Sedak za Narod.hr.
Licitacija cijenom kuglice sladoleda
Napominje da se rasprava o uspjehu turističke sezone svela na” licitaciju cijenom kuglice sladoleda”.
”I predsjednik Hrvatske turističke zajednice tome je doprinio objavom cijene kave na Mykonosu”, podsjeća Sedak koji nije primijetio da se netko javno bunio na cijenu kuglice sladoleda u Istri.
Mediji bi trebali izvještavati objektivno, uravnoteženo i kontekstualizirano. Jedino mjerilo uspjeha u hrvatskim medijima je usporedba broja noćenja i potrošnje s 2019. godinom”, kaže nam Sedak.
>Jurčić: Nijedna razvijena zemlja nije se razvila na turizmu. Današnje društvo razvija se na industriji
”Strateški pristup i komunikacija uspjeha turističke sezone u Hrvatskoj bi u prvi plan trebali staviti: sigurnost, infrastrukturu i sadržaj i to kroz izvještaje o raznolikosti ponude i kvaliteti usluge privatnog i javnog sektora. Strateška komunikacija prema ciljnim javnostima je ključna. Najvažniji cilj je diverzifikacijom produžiti sezonu i povećati relativno mali broj tržišta o kojima ovisimo. To je posao Hrvatske turističke zajednice”, analizira.
Kome je u interesu loša turistička sezona?
Pita se i kome je u interesu loša turistička sezona.
”Hrvatska turistička zajednica, naravno, uljepšava, oporba i njoj skloni mediji napadaju, a istina je, kao i uvijek, negdje u sredini.
Oporba bi rado lošije rezultate turističke sezone prikazala kao posljedicu nepripremljenosti i nečinjenja resornog ministarstva i rado to stavila u kontekst predizborne kampanje.
>Amerikanci o Hrvatskoj: Kako će euro utjecati na turizam?
Ali istina je da je vlada ulaskom u eurozonu i Schengenski prostor napravila najveći dosadašnji iskorak za uspjeh sezone. Nema više medijskih izvještaja o gužvi na granicama ili o skoku tečaja domaće valute”, dodaje.
Sedak: Ne mogu se ograničavati cijene kao u komunizmu
Osvrnuo se i na one, opet česti takve poruke šalju mainstream mediji, koji stalno zazivaju Vladu da napravi nešto po pitanju cijena. Pa bi Vlada tom logikom valjda trebala ograničiti cijenu kuglice sladoleda.
”Iako to mnogi zazivaju, ne mogu se ograničavati cijene kao u komunizmu. Cijene će regulirati tržište. Za to je potrebno vrijeme i strpljenje. Ne vidim problem vlade i države u visokim cijenama smještajnih kapaciteta, već u nejednakim cijenama u trgovačkim lancima u i izvan sezone te u turističkim središtima i kontinentalnoj Hrvatskoj. Ta je razlika neobjašnjiva, a čini mi se da ju mediji nisu adresirali”, smatra.
Jasan mu je interes javnosti i medija za turizam s obzirom na to da je riječ o sektoru koji Hrvatskoj nosi gotovo 20 posto BDP-a, no ističe da smo se sveli na ‘monokulturu’ i ovisnost o jednom sektoru na koji uz unutarnje, utječu i vanjski faktori koje je nemoguće regulirati.
Smatra da Hrvatska još uvijek profitira od političke nestabilnosti konkurentskih tržišta.
Promjenjivo vrijeme i gospodarska stagnacija u Njemačkoj
”Došlo je do povećanja cijena, broj apartmana se povećao drastično. Još je izraženiji nedostatak kvalificirane radne snage. U Njemačkoj je opet došlo do određene gospodarske stagnacije pa se to, naravno, osjeti i kod nas. Promjenjivo vrijeme sigurno nije išlo na ruku uspjehu turističke sezone. Očekivanja nisu ispunjena. Pitanje jesu li očekivanja bila opravdana”, analizira Sedak.
”Čini mi se da Hrvatska sve više bez ozbiljnog plana klizi u masovni turizam za stalež srednje platežne moći, a koji u Hrvatskoj nestaje pa to izaziva frustracije domaćeg stanovništva. Oporezivanje apartmanskog noćenja može biti dodatni prihod, ali se to nitko politički ne usudi predložiti i time zamjeriti velikom broju privatnih iznajmljivača”, zaključuje.
