Deseti saziv Hrvatskog sabora je konstituiran, 150 zastupnika položilo je prisegu i nakon što je dio izabranih zastupnika završio u izvršnoj vlasti, a dio odlučio ostati na dužnostima koje su nespojive sa saborskim mandatima, u sabornicu su utrčale rezerve s klupe pa se tako oformila nova lista zastupnika koji su dobili najviše i najmanje preferencijalnih glasova.
Iako je nakon izborne noći titulu uvjerljivo držao SDP-ov glavni tajnik Nikša Vukas, novim miješanjem karata promijenio se i poredak. Sada je na čelu neslavne liste Marko Milanović Litre iz Hrvatske konzervativne stranke (HKS), koja se prije izbora priključila Domovinskom pokretu Miroslava Škore, te je s 19 preferencijalnih glasova saborski zastupnik s uvjerljivo najmanje glasova, a u Sabor je ušao zahvaljujući tome što je Ruža Tomašić odlučila ostati u Europskom parlamentu.
Danima se potezalo pitanje treba li umjesto nje ući Robert Pauletić, kojeg je zaokružilo 3907 ljudi, međutim Zakon o izborima zastupnika i odluka saborskog Mandatno-imunitetnog povjerenstva bili su neumoljivi. Premda je dobio skoro 20 posto više preferencijskih glasova, odnosno 206 puta više nego Litre, Pauletić će Sabor gledati na TV-u, a Litre, kojeg hvali Tomašić, s 19 glasova ići će na izdašnu državnu plaću, piše tportal.
Na drugom mjestu je SDP-ovka Martina Grman Kizivat, koja je u Sabor ušla kao zamjena za bjelovarsko-bilogorskog župana Damira Bajsa. Iako je dobila šest puta više glasova od Milanovića Litre, ipak je riječ o skromnih 116 glasova. Na trećem mjestu smjestio se već spomenuti Nikša Vukas (132), čije je kvalitete spomenuo kolega Boško Picula baveći se u komentaru o besmislu modela 10-postotnog praga preferencijalnih glasova.
Među one koji su dobili manje od 200 glasova ulaze zamjena premijera Andreja Plenkovića, Ljubica Lukačić (152), Milan Vrkljan (157) iz Domovinskog pokreta i HDZ-ov Krunoslav Katičić (187). Listu 200 do 300 otvara Zvane Brumnić (223), bivši glavni tajnik SDP-a, slijedi ga HDZ-ov rezervni igrač Mario Kapulica (263), a listu do 300 okončava nezavisna rezerva međimurskog župana Matije Posavca Boška Ban Vlahek (284).
U top deset ušao je još Daniel Spajić, privatni poduzetnik kojeg je u 4. izbornoj jedinici zaokružilo okruglo 300 ljudi. On će u Sabor kao zamjena za Marija Radića iz Domovinskog pokreta. Manje od tisuću glasova dobilo je još dvadesetak zastupnika, među kojima su i potpredsjednici Sabora Željko Reiner (HDZ) s 547 glasova i Furio Radin (talijanska manjina) s 840.
Suprotna lista, ona s najviše preferencijalnih glasova, također se promijenila zahvaljujući najviše HDZ-u, čiji su izabrani zastupnici otišli u izvršnu vlast pa tako na njoj više nema, kao što je to bilo nakon izborne noći, apsolutnih pobjednika Plenkovića i Vilija Beroša. Tako će saborski zastupnik s najviše preferencijalnih glasova biti Tomislav Tomašević (19.627) iz platforme Možemo. Premda je na izborima 2016. dobio svega osamstotinjak glasova, zbog čega je često bio predmet ismijavanja, novi-stari predsjednik Sabora Gordan Jandroković sada je drugom mjestu s respektabilnih 17.370 glasova.
Slijede SDP-ovci Peđa Grbin (17.000), Siniša Hajdaš Dončić (14.485), Davor Bernardić (13.775), Arsen Bauk (13.446) te Miroslav Škoro i Ivan Penava iz Domovinskog pokreta s 13.244, odnosno 12.606 glasova. Tek nešto manje dobio je šef MOST-a Božo Petrov (12.060), a na deseto mjesto smjestio se Milorad Pupovac iz SDSS-a s 10.733 glasa.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
