Kriptokomunistička proslava u centru Zagreba pod pokroviteljstvom Grada: Partizanske budnice i TBF

zagreba
Montaža: Narod.hr, izvor: Fah

Grad Zagreb pod vodstvom gradonačelnika Tomislava Tomaševića ove godine je pokrovitelj koncerta koji se održao na ”Dan antifašističke borbe” 22. lipnja na Trgu žrtava fašizma u centru Zagreba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Organizator koncerta je Antifašistička liga RH. Uoči koncerta govorili su Vesna Teršelič iz Antifašističke lige i Ranko Britvić iz Veterana Domovinskog rata i antifašista (VeDRA) te, u ime pokrovitelja koncerta, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.

U program na Trgu žrtava fašizma uz TBF nastupali su i ZborXop, kao i Zagrebački orkestar ZET-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ovaj kriptokomunistički skup započeo je izvedbom partizanske pjesme u izvedbi ZboraXop,  koji se, kako sami kažu, naslanja na ”balkansku vokalnu tradiciju”.

Inače, ZborXop (ZborHor) je krajem svibnja nastupao na Cvjetnom trgu na Etno queer koncertu u sklopu obilježavanja 20 godina Queer Zagreba uz poruku ”Bez motike nema erotike!”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Govor je održala Aneta Vladimirov, voditeljica Odjela za kulturu Srpskog narodnog vijeća.

Tomislav Tomašević (Možemo), zagrebački gradonačelnik u govoru je istaknuo kako je ”antifašistička borba u temeljima i Ustavu ove države i kako se to neće promijeniti”. ”Mogu oni to pokušavati promijeniti, ali neće nikada uspjeti u tome. Hvala građanima koji su desetljećima, kada nije bilo uputno spominjati partizane, koji su branili antifašističku borbu i tekovine antifašističke borbe, koji su se borili protiv povijesnog revizionizma i onima koji su napravili da Zagreb bude nepokoreni grad”, kazao je Tomašević.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dodao je da se kao nova gradska vlast ne srame antifašističke borbe, već se njome ponose i kako bi to “trebao cijeli hrvatski narod” jer smo, tvrdi, zahvaljujući tome bili na pravoj strani povijesti. Kazao je da se suvremeni antifašizam iz njihove perspektive ”mora boriti za prava LGBT zajednice, nacionalnih manjina, žena i za prava izbjeglica”.

Tko se sve pojavio?

Na ovom događanju pojavili su se i bivši hrvatski predsjednici Ivo Josipović i Stjepan Mesić, ali i nekadašnji savjetnik obojice – Budimir Lončar.

Budimir Lončar bio je šef diplomacije agresorske Jugoslavije 1991. u jeku napada i pokolja JNA na Hrvatsku. Naložio je Vladislavu Jovanoviću, Miloševićevu čovjeku u UN-u, da pošalje pismo Vijeću sigurnosti, a potom i sam daje izjavu pred Vijećem sigurnosti UN-a: zatražio je uvođenje embarga na oružje.

Pojavio se i Ognjen Kraus, predsjednik Židovske općine Zagreb, šef SDP-a Peđa Grbin te SDP-ov predsjednik zagrebačke skupštine Joško Klisović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tu je bila i Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske te novopečena predsjednica Europske federacije novinara.

Antifašistička liga, Centar mladih Ribnjak i braniteljska udruga

Podsjetimo, Antifašističku ligu su ”zbog opasnosti od fašizma u Hrvatskoj” osnovale tri udruge, a povelju o osnivanju potpisali su Vesna Teršelić iz Documente, Milorad Pupovac iz Srpskog nacionalnog vijeća i Ivan Fumić iz Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH.

Kada je osnovana 2015. godine članovi izvršnog odbora Lige bili su: Bibijana Papo, Romsko nacionalno vijeće, Božo Rudež, Milena Ostojić, Mreža antifašistkinja Zagreba, Franjo Habulin, Savez antifašističkih boraca i antifašista RH, Jovan Vejnović, Savez društava Josip Broz Tito, Eugen Jakovčić, Kuća ljudskih prava, Dragan Markovina i Aneta Lalić, Srpsko narodno vijeće te Sanja Zoričić Tabaković, Židovska općina Zagreb.

Centar mladih ”Ribnjak” je gradska ustanova kulture fokusirana na mlade i glazbenu, scensku, plesnu i likovnu umjetnost. Trenutačna ravnateljica je Pavlica Bajsić.

Udruga veterana Domovinskog rata i antifašista (VeDRA) promiče ”slavnu antifašističku prošlosti hrvatske nacije i u Drugom svjetskom i u Domovinskom ratu”, a njezin predsjednik je Ranko Britvić. Među njezinim članovima nalaze se Veselko Gabričević, general HV u miru, Luka Džanko, general HV u miru i Josip Erceg, admiral HRM u miru.

>Dan antifašističke borbe: Što se dogodilo 22. lipnja 1941. u šumi Brezovica prema svjedočanstvu Lojze Buturca?

Dan antifašističke borbe: Što se dogodilo 22. lipnja 1941.?

Dan antifašističke borbe slavi se kao državni praznik u Republici Hrvatskoj od 1991. godine. Spomen je to na dan 22. lipnja 1941. godine kada je osnovan Prvi sisački partizanski odred u okupiranoj Jugoslaviji, u šumi Brezovica pokraj Siska.

Grupa sisačkih članova Komunističke partije Jugoslavije i skojevaca sastala se u obližnjoj šumi Brezovici gdje je formirala Prvi sisački partizanski odred. U odredu je bilo 77 partizana, a na isti dan kad je odred osnovan, Njemačka je pod Hitlerovom palicom napala Sovjetski savez.

Svake godine 22. lipnja visoki državni dužnosnici posjećuju spomen-park Brezovicu kako bi položili vijence i održali govor u spomen na dan osnivanja prvog partizanskog odreda.

Hasanbegović: ”Do sada se 22. lipnja koristio za verbalno divljanje i restauriranje komunizma”

”Na Brezovici se okupljaju, među ostalim, duhovni, mentalni i stvarni sljedbenici, baštinici i izdanci ideologije koja stoji u pozadini ovih egzekucija i to je potpuno očekivano. Oni su iskazali svoj najautentičniji unutarnji osjećaj”, upozorio je dr. sc. Zlatko Hasanbegović, saborski zastupnik, bivši ministar kulture, uz jamu Jazovka, komentiravši prošlogodišnju proslavu Dana antifašističke borbe u Brezovici na kojoj su sudjelovali hrvatski predsjednik Zoran Milanović i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.

On je 2019. istaknuo je da treba ukinuti državni praznik Dan antifašističke borbe, 22. lipnja. ”Riječ je o izmišljenom događaju koji se ne može potvrditi niti jednim relevantnim povijesnim izvorom”, kazao je i naglasio kako se do sada 22. lipnja koristio za jednu vrstu ”verbalnog divljanja i restauriranje jugoslavenskoga komunizma, u čemu je poseban doprinos davala sisačka gradonačelnica iz jedne stranke”. Međutim, njegov prijedlog odbio je HDZ.

Isto je smatrao i prof. dr. sc. Ivo Banac koji je svojedobno kazao: ”Mislim da je to sve skupa prilično neozbiljno i Dan antifašističke borbe ne bih pretvorio ni u spomendan. Mislim da to treba skinuti s našeg dnevnog reda jer je neminovno povezano s baštinom jedne diktature.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.