Stopama Miroslava Bulešića naziv je hodočašća 208 krizmanika Karlovačkog dekanata
ostvarenog u subotu 13. studenog 2022. godine. Krizmanici karlovačkih župa Sveta Tri Kralja s Banije, Presvetog Srca Isusova iz Novog Centa, BDM Snježne iz Kamenskog, Pohoda BDM iz Mahična, svetog Franje Ksaverskog sa Švarče, Presvetog Trojstva iz karlovačke zvijezde i BDM Snježne sa Dubovca, predvođeni su svojim župnicima vlč. Antunom Kolićem, preč Draženom Karačićem, dekanom, o. Gaudencijem Spetićem pavlinom, vlč. Ivanom Braovcem, vlč. Dujem Kurtovićem i mons. Antunom Sentom, rektorom Nacionalnog svetišta svetog Josipa.
Karlovački krizmanici sa svojim župnicima najprije su posjetili Lanišće koje se nalazi na
obroncima Ćićarije gdje je svoju mučeničku smrt 1947. godine podnio bl. Miroslav.
Krizmanike je dočekao vlč. Josip Mašina, Laniški župnik koji je ukratko predstavio lik i
djelovanje mladoga svećenika Miroslava Bulešića. Hodočasnicima je opisao događaje na sam dan mučeničke smrti blaženog Miroslava koji su se dogodili 24. 8.1947. godine kada se slavio sakrament svete potvrde u laniškoj župi Sv. Kancija, Kancijana i Kancijanile.
Mučenička smrt
Naime, toga su dana lokalni pripadnici Komunističke partije odlučili spriječiti slavlje sakramenta svete potvrde, ali mještani su im vlastitim tijelima branili i spriječili upad u crkvu. Bijesni što im nije pošlo za rukom spriječiti slavlje krizme, za odmazdu, partijski su pripadnici upali u župni dvor gdje su pretukli mons. Jakoba Ukmara, djelitelja svete krizme, misleći da su ga ubili, a njegovom pratitelju svećeniku Miroslavu su oduzeli život režući mu vratne žile. Sve se to događalo u župnom dvoru u kojemu su krizmanici razgledavali još uvijek prisutne tragove mučeničke krvi blaženog Miroslava, te fotografije i predmete iz života blaženog istarskog mučenika.
Slijedio je posjet crkvi svetog Antuna pustinjaka i svetog Roka u Roču. U spomenutim crkva župnik Mašina uz pomoć turističkog vodića krizmanicima je ukazao na važnost najstarije srednjovjekovne crkvene građevine u Roču crkve svetog Roka koja čuva vrijedne freske, te na Ročki glagoljski abecedarij iz crkve svetog Antuna, najvažniji glagoljski grafit iz srednjovjekovne Istre. Radi se o dijelu freske u obliku križa unutar kružnice, na kojem su u obliku grafita urezana sva slova glagoljske azbuke. Abecedarij je nastao oko 1200. u vrijeme oblikovanja hrvatske uglate glagoljice, kazao je krizmanicima vlč. Mašina.
Poreč i Eufrazijeva bazilika
Sljedeća postaja krizmaničkog hodočašća bio je grad Poreč gdje su hodočasnici razgledali
poznatu Eufrazijevu baziliku koja se nalazi na UNESCO-voj listi kulturne baštine. Hodočasnike je dočekao župnik i dekan preč. Mladen Pranjić koji je na mladima razumljivi i zanimljiv način održao kratku katehezu o povijesti i važnosti kršćanstva koristeći se
elementima mozaika s oltara Bazilike. Razgledali su znamenitosti same bazilike, te cijeli
povijesni kompleks oko bazilike. Nakon ove vrlo poučne kateheze krizmanici su imali
mogućnost za dublje upoznavanje grada Poreča kroz slobodno vrijeme.
Slijedeća postaja hodočašća bio je Sveti Petar u Šumi gdje su krizmanici sa svojim župnicima slavili svetu misu. Misno je slavlje predvodio preč Dražen Karačić, a prigodnu je homiliju održao mons Sente.
Sveti Petar u Šumi
“Želja nam je ovim hodočašćem pokazati vam dragi krizmanici ljepotu pripadanja hrvatskom narodu i katoličkoj Crkvi, jer pridamo narodu koji već na samim počecima svog dolaska na ove prostore ima svoje pismo, a svoj jezik za razliku od daleko većih naroda koristi u liturgijskim slavljima. Nadalje pripadati katoličkoj Crkvi znači pripadati kulturnoj civilizaciji o čemu svjedoči Eufrazijeva bazilika. A Hrvati katolici poznaju mnoštvo velikih ljudi koji su za ideale bili spremni položiti svoj život. Jedna od njih je svakako mladi istarski svećenik Miroslav Bulešić za čijim stopama danas hodočastimo”, kazao je
mons Sente, te dodao kako je blaženi Miroslav Bulešić podnio mučeništvo želeći ostati vjeran Kristovom nauku prepoznavajući u svakom čovjeku živoga Boga.
Upravo zbog toga što je jednako vrednovao sve ljude, te inzistirao na istini kako Hrvati stoljećima žive na Istarskom poluotoku podnio je mučeničku smrti. Njegove završne riječi koji je i ranije zapisao u svome dnevniku “Moja je osveta oprost” suobličuju ga s Kristom koji na križu moli nebeskog Oca da oprosti njegovim krvnicima jer ne znaju što čine poručio je u svojoj homiliji mons. Sente.
U Svetom Petru u šumi karlovačkim hodočasnicima o povijesti crkve, samostana i
pavlinskoga reda progovorio je o. Gaudencij.
Uz spomenute župnike, karlovačke su krizmanike pratili neki vjeroučitelji, te župni animatori.
