Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović dala je u petak navečer mandataru Vlade Tihomiru Oreškoviću još 30 dana za sastavljanje te predstavljanje Vlade i njezinog programa u Hrvatskome saboru, doznaje Hina iz Ureda predsjednice.
Predsjednica je to učinila na Oreškovićev zahtjev, potpisala odluku i ona je odmah stupila na snagu.
U Saboru cijeli dan traje rasprava o povjerenju novoj Vladi, a u ponoć istječe 30 dana u kojem je mandatar dužan Saboru predstaviti članove Vlade i njezin program. Ustavom je predviđeno da mandatar može od predsjednice zatražiti još 30 dana.
20,10 sati
HDSSB-ov zastupnik Branimir Glavaš najavio je u petak navečer da će dvojica zastupnika te stranke podržati vladu Tihomira Oreškovića.
“HDSSB će sa svoja dva glasa podržati vas kao mandatara i, na neki indirektan način, i vaše kandidate za ministre”, rekao je Glavaš.
Dodao je kako će prvi test za Vladu biti donošenje državnog proračuna, od kojega očekuje da će pokazati bolju budućnost Hrvatske.
Glavaš se obrušio na Platformu 112, čiji su aktivisti, uoči početka sjednice na kojoj se raspravlja o potvrđivanju nove Vlade, pred Saborom prosvjedovali protiv imenovanja Zlatka Hasanbegovića ministrom kulture, zamijerajući mu izjave kojima je, kako tvrde, negirao antifaššizam.
Glavaš je prosvjednike nazvao “skupinom bukača”, ustvrdivši da udruge nastoje zadržati novac koji im stiže iz proračuna i “koji završava u privatnim džepovima”.
Replicirao mu je Nenad Stazić (SDP), istaknuvši kako su udruge protestirale protiv onoga čemu se protivi dobar dio društva, iako, kaže, može razumijeti zašto se Glavašu ne sviđaju stavovi nekih udruga.
19,10 sati
U Saboru je u petak nakon izlaganja klubova o programu i sastavu nove Vlade održan sastanak mandatara Tihomira Oreškovića, Domoljubne koalicije i Mosta te zastupnika nacionalnih manjina čiju podršku traže vladajući, no dogovor još nije postignut.
“Imali smo kratku diskusiju, vrlo pozitivnu, ide u pravom smjeru, dali smo još malo vremena tako da ćemo se još čuti večeras, ali idemo u pravom smjeru”, rekao je nakon sastanka Orešković.
Šest zastupnika okupljenih u Klub nacionalnih manjina prije dva tjedna poslalo je Domoljubnoj koaliciji zajednički program i pojedinačne sporazume, no kako su otkrili u raspravama, do danas nisu dobili odgovor.
Mandataru su poručili kako nije pokazao dovoljno spremnosti za suradnju s manjinama te izrazili nadu da će sporazume potpisati slijedećeg tjedna.
18,10 sati
Predsjednik Hrvatskog sabora upozorio je u petak navečer saborske zastupnike da bi pojedinačna zastupnička rasprava o novoj Vladi i njenom programu mogla potrajati sedam sati, a sama sjednica do subotnjih jutarnjih sati.
Po broju prijavljenih (60-ak zastupnika), pod uvjetom da ne bude replika, za pojednačnu će raspravu trebati oko sedam sati, upozorio je Reiner malo prije 18 sati, nakon što su predstavnici klubova okončali maratonsku raspravu o Vladi mandatara Tihomira Oreškovića i njenom programu.
Nikad dužu ‘klupsku’ raspravu o povjerenju Vladi u povijesti modernog Sabora, obilježile su bezbrojne replike, pa je zastupnik Mosta Ivan Kovačić, novi u Saboru, ocijenio kako se, vjerojano, radi o “virusu apsurda”, s obzirom da si repliciraju i zastupnici istoga Kluba.
Reiner je procjenio da bi se, uz sadašnji tempo, o povjerenju novoj Vladi moglo glasovati u subotu, oko 1, 30 sati.
Potom ćemo nastaviti s radom, sastat će se Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP), pa Odbor za izbor i imenovanja, sveukupno će nam trebati daljnja tri sata, procjenio je predsjednik Hrvatskog sabora.
14,50 sati
Saborski IDS najavio je u petak da neće podržati Vladu “desnog centra” mandatara Tihomira Oreškovića zbog prevelikih ideoloških i svjetonazorskih razlika, manje određen u pogledu podrške bio je SDSS.
Imamo veliki interes da Vlada uspije i želimo pomoći, no bez uključenosti, ozbiljnog poziva na suradnju to nije moguće, poručio je Milorad Pupovac (SDSS).
Smatra da treba stvoriti duh tolerancije u društvu, pa nije dobro da u programima ministarstava kulture i prosvjete nema ni riječi o kulturi tolerancije, stvaralaštvu, inventivnosti.
Pupovac drži da Hravtska nema institucije “podešene da obave” poslove koje mandatar želi, tvrdi da su institucije u međusobnom sukobu, DORH sa policijom, policija sa pravosuđem, pravosuđe sa Vrhovnim sudom.
Upozorava da 30 posto građana živi ispod granice siromaštva, da preko 10 posto općina, dakle 40 i nešto, živi u potpunoj nerazvijenosti, a u 17 takvih žive pripadnici manjina.
Pupovac poručuje da ne bi bilo dobro da nova Vlada u programu nema ni pitanje povrata izbjeglica, ni obnove, ni manjinskih prava što je imala prethodna. Bilo bi nedopustivo da prihvatimo program Vlade, a da nemamo elemenata politike ljudskih, manjinskih prava, poručio je SDSS-ov zastupnik.
Na očuvanje dostignutih demokratskih standarda i tolerancije, apelira i Miletić koji primjećuje da se ne zna stav nove Vlade o decentralizaciji, o temeljnim ljudskim pravima i slobodama te građanskim vrijednostima. Dapače, informacije medija proteklih tjedna nisu ohrabrujuće, kaže.
Gordan Jandroković (HDZ) žali što se dovodi u pitanje demokratičnost nove Vlade, temeljne vrijednosti hrvatske države, a za to proziva SDP-ova Nenada Stazića koji je, kaže, Vladu i jednog ministra optužio da je proustaška.
Učinio je to pozivajući se na nepostojeću web stranicu udruge Križni put Brune Esih, dakle u poznatom stilu, izmislivši tezu, optuživši, počinje graditi konstrukciju temeljem koje nekog optužuje da je ustaša, kaže Jandroković.
Miletić također naglašava da je administrativna, fiskalna i funkcionalna decentralizacija jedni održivi model demokratskog razvoja.
Radimir Čačić (reformisti) kaže da je Hrvatska objektivno zemlja propuštenih šansi, da je prije 25 godina bila u vrhu tranzicijskih zemalja, danas je na dnu. Pred nama su šanse, mandatar je neovisan od politike, pitanje je samo hoće li to iskoristiti za promjene vidjet će se u šest mjeseci, kaže Čačić.
I Miodrag Demo (stranka Milana Bandića) kaže da Hrvatska 25 godina trpi sustavno uništavanje, pa zato mandatarovom timu daje apsolutnu potporu da promijeni situaciju u državi.
Laburistica Nansi Tireli poručuje da su mandatarovoj prezentaciji nedostajala životna pitanja, da ni u jednom dijelu nisu spomenuti radnici ni njihova prava, zanima ju hoće li Vlada povećati minimalne plaće i porezne olakšice.
Silvanu Hrelji (HSU) smeta što se malo govori o sindikatima, radnicima, umirovljenicima, Stipe Petrina tome dodaje i 380 tisuća blokiranih građana kao i građane koji su ovršeni. “Ne treba se baviti prošlošću i onim što je bilo prije 50-60 godina”, kaže Petrina koji novoj Vladi želi uspjeh.
U saborskim klupama danas nema tehničkog premijera Zorana Milanovića i njegovih ministara, iako su osvojili zastupnički mandat na izborima. Oni su, naime, formalno gledajući još uvijek ministri, a po Zakonu o izboru zastupnika u Hrvatski sabor zastupnik ne može istodobno obnašati zastupničku dužnost i biti premijer i ministar. Milanović i njegovi suradnici iz vlade koja je vodila Hrvatsku protekle četiri godine mogu u saborske klupe nakon što se izglasa povjerenje novoj Vladi.
12,51 sati
Saborska rasprava po klubovima o potvrđivanju nove Vlade od samog je početka krenula u ideološkom tonu, a niz replika izazvao je Nenad Stazić, koji je mandatara Tihomira Oreškovića pozvao da povuče prijedlog da novi ministar kulture bude Zlatko Hasanbegović.
“Mi za vašu Vladu nećemo glasovati jer nam je sporno nekoliko imena, među kojima imena ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, koji će vratiti pokroviteljstvo Sabora nad Bleiburgom te donijeti zakon o lustraciji, koji mu radi udruga ‘Križni put’ koja na web stranici ima pozdrav ‘Za Dom spremni'”, poručio je Stazić.
Povucite kandidaturu Hasanbegovića
Hasanbegoviću zamjera i jer kao povjesničar kaže da je antifašizam “floskula koja nema utemeljenje u ustavnom tekstu”, a tvrdi i da je siguran kako Hasanbegovića nije izabrao sam Orešković.
“Niste tog čovjeka odabrali, ali se niste ni na googlu potrudili potražili da vidite činjenice o tom čovjeku. Pozivam Vas, izađite na govornicu i recite da povlačite tu kandidaturu jer Hasanbegović ne zaslužuje Vaše povjerenje. Ako to ne učinite, onda se slažete i podržavate to što je Hasanbegović rekao, te ćete novoj hrvatskoj Vladi dati pridjev jedne filoustaške Vlade, ne činite to”, poručio je Stazić.
Mandataru je zamjerio jer je previdio nekadašnjeg HDZ-ovog ministra kulture Jasena Mesića koji je, tvrdi Stazić, “divan kandidat koji je bio odličan ministar kulture”.
Stazić je također prozvao HSLS, kao dio Domoljubne koalicije, da je kupio nekadašnju “Mostovku” Gordanu Rusak koja je poslije prešla Hridi, a Oreškoviću poručio kako će biti izabran glasom zastupnice koja je “išla kod Silvana Hrelje (HSU) i tražila novac, a kad ju je on odbio, našla one koji će joj to dati – Domoljubnu koaliciju”.
Što je kriterij za ulazak u registar izdajnika
Osudio je i najavu budućeg ministra branitelja Mije Crnoje da će izraditi registar izdajnika nacionalnih interesa. “Što je kriterij za ulazak u taj registar, je li možda nedovoljan broj djece, spolna orijentacija, novinarsko pisanje”, upitao je Stazić ocjenivši kako je riječ o “vrlo ozbiljnoj prijetnji, ako se ostvari na tragu izjava Zlatka Hasanbegovića”.
Oreškoviću spočitava i što je za ministra obrane predložio Josipa Buljevića koji je, tvrdi, “novinarku Helenu Puljiz priveo u POA-u i izložio petosatnoj torturi, želeći je prisiliti da špijunira kolege i političare i u medije plasira prljave priče po njihovoj narudžbi”. Smatra da je bolji kandidat od Buljevića bio Damir Krstičević.
Mandatara je optužio za “prezir prema zastupnicima” jer nije odgovarao na replike i postavljena mu pitanja, a smeta mu i što Orešković nije priložio detaljan program kakav su, tvrdi, iznosile dosadašnje Vlade.
Oporba vraća Hrvatsku u prošlost
Iz redova vladajućih uzvratio mu je Milijan Brkić (HDZ), koji je Stazićevo izlaganje ocijenio kao “ponovno vraćanja u prošlost”, čime oporba dokazuje tko je u zadnje četiri godine “Hrvatsku vraćao u prošlost, ne imajući rješenja za gospodarske probleme”.
Podsjetio je da je objavljen registar hrvatskih branitelja pa “ne vidi zašto ne bismo objavili i one koji su napadali Hrvatsku”, te ustvrdio kako je “javnost presita priča o prošlosti” pa treba govoriti o budućnosti.
Domagoj Ivan Milošević (HDZ) poručio je kako opsežan program Milanovićeve Vlade ne znači ništa jer proklamirani ciljevi nisu ostvareni, a Vladu na odlasku optužio je za uništeni kreditni rejting zemlje, rast javnog duga i nezaposlenosti i loše uvjete poslovanja.
Nedostojno ponašanje u Saboru
HSP-AS-ov Ivan Tepeš optužio je Stazića za nedostojno ponašanje u Saboru. “Izmišljaju se riječi, lijepe etikete, gospodina Hasanbegovića se naziva ustašom, iako ne vidim što je sporno u njegovim izjavama”, kazao je.
Stazićev govor zasmetao je i Ivanu Viliboru Sinčiću (Živi zid) , koji je ustvrdio da je sve što je napravljeno u mandatu Milanovićeve Vlade rezultat povećanja javnog duga.
“Predložite izmjene zakona o deložacijama, pa da se ja uselim u vaš stan bespravno, vi ćete tražiti da me se deložira, a ja ću vas zvati da to spriječite pa da vidimo kako ćete onda gledati na deložacije”, uzvratio mu je Stazić.
Branimir Glavaš (HDSSB) smatra da spominjanjem ustaštva Stazić “pokušava priljepiti etiketu budućoj Vladi da je proustaška, što ona nije i neće biti”. “Vlada može biti samo sposobna ili nesposobna”, rekao je Glavaš i naglasio kako govori kao oporbeni zastupnik koji podržava ideju da Sabor ponovo preuzme pokroviteljstvo nad komemoracijom na Bleiburgu.
12,28 sati
Mandatar nove Vlade Tihomir Orešković poručio je u petak, predstavljajući zastupnicima u Hrvatskom saboru svoj program, da će glavni cilj njegove Vlade biti poboljšanje gospodarskih i društvenih prilika u Hrvatskoj i podizanje životnog standarda građana.
Citirajući izjavu američkog generala Georgea S. Pattona “Prihvatite izazov, tako da možete osjetiti draž pobjede”, Orešković je najavio da će u mandatu svoje Vlade nastojati da Hrvatska do 2020. doživi transformaciju u tri ključna područja – gospodarskom rastu, konkurentnosti i kvaliteti života.
Rast BDP-a više od tri posto
Među ciljevima spomenuo je osiguranje godišnjeg rasta BDP-a za više od tri posto i smanjenje javnog duga na manje od 80 posto BDP-a do 2020., smanjenje deficita na manje od tri posto BDP-a do 2017., povećanje izvoza za 30 posto, smanjivanje nezaposlenosti ispod 14 posto, te povećanje BDP-a po glavi stanovnika za 2000 eura.
“Smanjenje javnog duga na ispod 80 posto BDP-a do 2020., deficit ispod tri posto do 2017., to je cilj koji nam je dala Euroska komisija i taj cilj trebamo ispuniti. Ako nismo spremni ispuniti neće biti dobro. Ova će Vlada biti spremna sve dati da se dug smanji i da se deficit stavi gdje bi trebao biti i s tim ‘win’ kombinacijama mi ćemo se približiti Maastricht kriterijima, što je pozitivna poruka za Hrvatsku”, kazao je Orešković.
Založio se za pokretanje inozemnih investicija i stvaranje pozitivne klime za strane ulagače. Cilj je, rekao je, uložiti milijardu eura u iduće četiri godine kako bi se što bolje iskoristili EU fondovi i povlačilo po minimalno milijardu eura godišnje od 10,8 milijardi koje Hrvatskoj stoje na raspolaganju.
Povećanje izvoza za 30 posto ključni je faktor za rast BDP-a i konkurentnosti, što šalje pozitivnu poruku za hrvatski narod, kazao je mandatar i najavio kako Hrvatsku treba po pitanju konkurentnosti, sa 64-tog mjesta među 189 zemalja prema Doing bussinessu, svrstati u barem top 50 u svijetu.
Daljnji ciljevi su, rekao je, smanjiti birokraciju u javnom sektoru, povećati broj manjih i srednjih poduzeća, smanjiti parafiskalne namete i omogućiti da budemo lideri u energetici. Orešković ističe i kako je nužno unaprijediti zdravstveni sustav koji je vrlo kvalitetan ali treba veću efikasnost, te povećati radnu snagu fokusiranjem na obrazovanje i potrebe tržišta, te spajanjem akademije i tržišnog sektora.
Pet ključnih transformatora
Poručio je da će njegova Vlada biti spremna donijeti teške odluke. “Vjerujem u naš potencijal i vjerujem da možemo i hoćemo. Treba uvijek biti znatiželjan, Steve Jobs je rekao ‘Stay hungry’ (ostani gladan), bitno je da smo uvijek spremni učiti nešto novo, jer će to ići u korist Hrvatske.
Orešković je naveo pet ključnih transformatora, odnosno područja u kojima vidi najveće mogućnosti za gospodarski rad i povećanje produktivnosti, a koji će omogućiti poboljšanje životnog standarda, smanjenje nezaposlenosti, te socijalno odgovorno i produktivno društvo.
To su učinkoviti javni sektor, poslovna konkurentnost, ulaganja u EU fondove, smanjenje javnog duga i deficita, te reforme obrazovanja i zdravstva, za što su nužni odgovorno upravljanje, transparentnost, učinkovito pravosuđe, informatizacija društva, učinkovita porezna i monetarna politika, te spremnost na suradnju.
Hrvatska ima ogromne potencijale koje treba aktivirati u korist svojih građana, treba povećati efikasnost javnog sektora i ojačati konkurentnost u odnosu na usporedive zemlje – Sloveniju, Mađarsku, Bugarsku, Češku i Slovačku.
Orešković ističe kako će fokus biti na strateškim ulaganjima, privatizaciji nestrateških poduzeća i druge imovine, te podizanju ulagačke klime.
“Fokusirat ćemo se na ono što je strateško za Hrvatsku. Ono što je strateško treba pojačati, a što nije treba se upitati što ćemo s tim – hoćemo li privatizirati i iskoristiti te resurse za bolje strateške investicije koje će ojačati BDP i Hrvatsku”, kazao je.
Naglasio je kako je 2016. godina prijelomna za smanjenje duga i deficita. “Fokusirat ćemo se i naći 500 milijuna eura da možemo smanjiti dug i poslati vrlo jaku poruku EK-u, investitorima, agencijama, da je ova država spremna donijeti teške odluke”, rekao je Orešković najavivši smanjenje deficita kroz preraspodjelu sredstava, učinkovite poticaje i kontrolu troškova.
Govoreći o vremenskom okviru transformacije za Hrvatsku, Orešković za ovu godinu najavljuje projekte koji mogu donijeti brze rezultati, a to su strateške investicije u infrastrukturu i energiju, aktiviranje mrtvog kapitala i smanjenje duga.
“IZ EU fondova lani je povučeno 300 milijuna eura, a cilj je da se u 2016. povuče 500 milijuna te da investiramo u poljoprivredu i regionalni razvoj. Također će se smanjiti parafiskalni nameti i uvesti efikasnije upravljanje javnim poduzećima”, rekao je.
2017. uvođenje poreza na imovinu
U 2017. godini u planu je uvođenje poreza na imovinu koja nije u funkciji. “Trebamo tu imovinu staviti u funkciju da možemo pojačati BDP”, naglasio je. “Glavni moj cilj u 2017. je dignuti rejting, jer smo preblizu rejtingu ‘smeće’, a to si ne smijemo dopustiti”, kaže Orešković.
Za drugu godinu mandata najavio je i osnivanje fonda za kreditiranje srednjih i malih poduzeća od 500 milijuna eura, povlačenje milijarde eura iz EU fondova i mjere racionalizacije zdravstvenog sustava.
U 2018. na redu su reforme u znanosti i obrazovanju, povlačenje milijarde eura iz EU fondova, mjere za fleksibilizaciju radne snage i efikasno pravosuđe, najavio je Orešković koji je od svakog ministra zatražio da definira što se može učiniti u prvoj godini mnadata, a koji su im srednjoročni i dugoročni ciljevi.
Orešković se također osvrnuo na problem izbjeglica te najavio da će se o tom pitanju Hrvatska konzultirati s partnerima u EU-u ali pritom uvijek čuvati hrvatske interese.
“Ispunili smo jedan san prije 25 godina, dobili smo slobodnu Hrvatsku. Naš drugi san je stvoriti modernu Hrvatsku koja će zadržati svoju tradiciju i pružiti bolji život nama i našoj djeci. Na kraju vas pitam – ako ne sada – kada, ako ne mi, a to smo svi, onda tko”, završio je Orešković.
11,29 sati
rezentaciju mandatara Tihomira Oreškovića o programu buduće hrvatske Vlade, saborska je oporba dočekala brojnim replikama, a SDP-ova Ingrid Antičević Marinović mandataru je spočitnula slajd na kojem je podatke prikazao u obliku piramide, što je povezala sa simbolikom tajnih organizacija masona i iluminata.
“Nadam se da ova prekinuta piramida, kojoj samo fali oko, nije simbolika masona i iluminata”, kazala je Antičević Marinović, upitavši mandatara znači li to da u Hrvatskoj zagovara novi svjetski poredak.
Mandatar nije odgovarao na replike i upite, samo ih je strpljivo slušao.
I Tanja Vrbat Grgić (SDP) kritična je prema mandatarovoj prezentaciji, tvrdi da “nalikuje na korporacijsko pranje mozga, da je prilično bizarna”. Vrbat Grgić, ali i drugi SDP-ovci zamjeraju mandataru što nije spomenuo vanjsku politiku, Hrvate u BiH, što izbjeglički problem spominje u samo jednom retku, pita ga je li i gdje glasovao na parlamentarnim izborima?
Peđa Grbin (SDP) upozorava da u smjernicama nove vlade stoji kako će MORH, među ostalim, raditi na stvaranju sigurnijeg okružja za građane i manje kriminala na ulicama. “S obzirom da to po Ustavu radi Ministarstvo unutarnjih poslova, možemo li očekivati nove policijske snage u Ministarstvu obrane ili Domoljubna koalicija predviđa da će red na ulicama provoditi vojska”, upitao je Grbin.
SDP-ovcima su sporna imena predloženih ministara kulture i branitelja Zlatka Hasanbegovića i Mije Crnoje. Jedan od kandidata izjavio je da će izraditi registar izdajnika, hoće li u njemu biti oni koji su opljačkali Hrvatsku, za Domivinskog rata i privatizacije, zanimalo je Davora Bernardića (SDP).
Rajko Ostojić (SDP) kaže da je Hasanbegović izjavio da antifašizam nije temelj ove države, nego floskula. Da nije bilo borbe protiv fašizma ne bismo imali odlične kandidate za ministre zdravstva i turizma Daria Nakića (iz Zadra) i Antuna Klimana (iz Istre), primjetio je Ostojić.
Ana Komparić Devčić (SDP) osvrnula se na najave reforme zdravstva po uzoru na kanadski sustav, ocijenivši da je on u Kanadi gori od hrvatskog modela. “Most je u kampanji također imao privatizaciju zdravstva pa vas pitam, hoće li doći do privatizacije, hoće li najsiromašniji građani ostati bez zdravstvene zaštite”, upitala je zastupnica.
Nada Turina Đurić (HNS) mandataru je čestitala na odvažnosti, ocijenivši kako je očito na čelu ekipe koju, ne samo da nije sam slagao, nego nije imao ni konačnu riječ, kako je bilo najavljeno”.
Podsjetila je da je Orešković u uvodnom izlaganju kao ključna ulaganja spomenuo ona u energetici. “U ključnim smjernicama, u kojima su navedeni ciljevi po resorima, objašnjeno je da će se staviti moratorij na istraživanje ugljikovodika i na izgradnju termoelektrana pa vas pitam, na kojim to strateškim projektima u energetici mislite dizati BDP, ako resorni ministri predlažu ovakve projekte”, upitala je Turina Đurić.
Mandataru je poručila i kako bi za ostvarivanje svojih ciljeva trebao vladu kakva je u Kanadi. “Vaš problem je što biste ovo mogli ostvariti da imate ovakvu vladu, no predložena nije ove kvalitete”, kazala je Turina Đurić, pokazujući fotografiju kanadske vlade koju su oporbeni zastupnici imali na svojim klupama.
10,37 sati
Mandatar nove Vlade Tihomir Orešković poručio je u petak, predstavljajući zastupnicima u Hrvatskom saboru svoj program, da će glavni cilj njegove Vlade biti poboljšanje gospodarskih i društvenih prilika u Hrvatskoj i podizanje životnog standarda građana.
Citirajući izjavu američkog generala Georgea S. Pattona “Prihvatite izazov, tako da možete osjetiti draž pobjede”, Orešković je najavio da će u mandatu svoje Vlade nastojati da Hrvatska do 2020. doživi transformaciju u tri ključna područja – gospodarskom rastu, konkurentnosti i kvaliteti života.
Među ciljevima spomenuo je osiguranje godišnjeg rasta BDP-a za više od tri posto i smanjenje javnog duga na manje od 80 posto BDP-a do 2020., smanjenje deficita na manje od tri posto BDP-a do 2017., povećanje izvoza za 30 posto, smanjivanje nezaposlenosti ispod 14 posto, te povećanje BDP-a po glavi stanovnika za 2000 eura.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
