Politički analitičari ocjenjuju da je nova Vlada rezultat političkog kompromisa u kojem je tek dio ministara realno kompetentan za obavljanje svojih funkcija, dok su kod predstavljanja programa mandatara Tihomira Oreškovića ideološke podjele zasjenile ekonomski dio programa koji, međutim, ne sadrži konkretne mjere za oporavak gospodarstva.
Vlada pomlađenih HDZ-ovaca i nekoliko Mostovaca
“Načelno, od silnih obećanja koja smo slušali dva mjeseca o stručnoj Vladi, dobili smo u stvari Vladu pomlađenih HDZ-ovaca i nekoliko članova Mosta. To je Vlada koja je ideološki korektna što se tiče stavova Tomislava Karamarka, a tek se na ponekog pojedinca može ukazati da ima realne kompetencije za posao koji će obavljati”, ocijenio je politički analitičar Ivan Romac.
Kaže da “unutar takvog ansambla ima i stvarno problematičnih ljudi, koje je premijer prihvatio i predstavio kao svoj tim, tako da se najvjerojatnije može zaključiti da dijeli isto takve stavove”.
U ovom trenutku ne može detaljnije komentirati ekonomski dio programa nove Vlade već je samo primijetio da je “bura koja se izazvala oko sastava Vlade već u jednom svom elementu narušila mogućnost da se cijela država fokusira na ekonomske aspekte programa Vlade”.
Ekonomija u zapećku
“Čini se da će ova Vlada izazvati nove podjele u društvu, u prvom redu na ideološkoj razini, a da će ekonomski dio programa ostati u zapećku”, rekao je Rimac.
Analitičar Dražen Lalić kaže da je nova Vlada napravljena na osnovu kompromisa između tri strane – HDZ-a, Mosta i mandatara Tihomira Oreškovića. Taj je kompromis polučio neka dobra rješenja – primjerice Dubravku Jurlinu Alibegović, Slavena Dobrovića i Bernardicu Juretić. Neka su rješenja nejasna, jer se ne zna kakvi će ti ljudi biti, a neka su rješenja skandalozna – poput ministra kulture, s obzirom na njegove izjave, rekao je Lalić.
Smatra da je Bernardica Juretić liberalna katolkinja i vrlo stručna osoba, te sasvim sigurno bolji kadar od dosadašnje ministrice socijalne politike i mladih Milanke Opačić.
Nova je Vlada neiskusna jer je u njoj samo jedan čovjek imao iskustva ministra ili člana Vlade – Tomislav Karamarko, dok su u Vladi Kukuriku koalicije trojica imala to iskustvo – Neven Mimica, Slavko Linić i Radimir Čačić, i to kao tri vršna i najistaknutija člana Vlade.
HDZ najveći kadrovski gubitnik
Lalić tvrdi da je u novoj Vladi najveći kadrovski gubitnik HDZ, jer je svoje najbolje kadrove ostavio sa strane. “HDZ bi po svojim kadrovima, koji su ostali sa strane, čak mogao formirati Vladu u sjeni”, rekao je dodavši kako su ti ljudi predvodili kampanju, a u Vladu nisu ušli.
Kaže kako je očito da su u pozadini različiti interesi, i to ne samo političkih stranaka, već i velikog biznisa, pa i Katoličke crkve i Opusa Dei. Također smatra kako se u Vladu nije smjelo stavljati nekoga iz Agrokora.
Po njemu je najveća nepoznanica mandatar Orešković, odnosno što će on učiniti. “Mislim da će se on najviše baviti ekonomijom te da bi on mogao usmjeriti to u nekom smislu korjenitijih i bržih reformi”, kaže Lalić koji prognozira da će četvrtina članova Vlade u prvoj godini mandata biti zamijenjena ili će sami otići, jer će doći do razine svoje nesposobnosti.
Žarko Puhovski smatra da je nova Vlada jedna vrsta “vašara sukoba interesa”, u kojoj se u trokutu pojavljuju tri temeljna sukobljena interesa – lokalistički, neretvanski interes, ideološki, desničarski interes, i interes Agrokora. “A ima premijera, čovjeka koji nema dovoljno političkog iskustva niti znanja o Hrvatskoj da bi s time mogao izaći na kraj, zato se bojim da Vlada nema velike izglede”, kaže Puhovski.
Bolje da je bolje, nego da je lošije
Smatra da Vlada nema reformskih smjernica jer je budući premijer Tihomir Orešković u svom govoru rekao otprilike “bolje da je bolje, nego da je lošije”. “On nigdje nije ni na koji način naznačio mjere kojima bi se povećavao rast BDP-a, smanjivala nezaposlenost itd. Ispričao je stvari koje svi mi želimo i to svi naravno možemo i podržati, ali nigdje nam nije rekao kako će se to dogoditi i tko će to plaćati, dakle, kome će se uzeti da bi se nekome dalo”, ustvrdio je Puhovski koji smatra da se o tome neće ništa znati do prijedloga državnog proračuna.
Za ključne smjernice reformske Vlade, za sva ministarstva, Puhovski kaže kako su to u osnovi veoma apstraktno formulirana načela, ali to nije prigovor Oreškoviću i budućim ministrima jer se zasad od njih više i ne očekuje.
“Čini mi se da su ozbiljni problemi, na što je bilo u diskusiji upozoreno, da su na jednom mjestu pobrkali vojsku i policiju, što je značajno i opasno, te da je dio programa o vanjskim poslovima potpuno invalidan, tu praktički nema hrvatske vanjske politike, a siromaštvo se kao problem ne pojavljuje, dok se decentralizacija spominje samo kad je riječ o socijalnoj skrbi”, ocijenio je Puhovski.
Analitičari oprezni u vezi ciljeva o BDP-u i javnom dugu
Analitičari pozdravljaju gospodarske reforme koje je u petak u Hrvatskom saboru najavio mandatar Vlade Tihomir Orešković, no kažu da treba biti oprezan po pitanju ciljeva o rastu BDP-a za 3 posto godišnje i ambicioznom smanjenju javnog duga.
Predstavljajući program Vlade od 2016. do 2020. godine mandatar Orešković istaknuo je među ciljevima osiguranje godišnjeg rasta BDP-a za više od 3 posto, smanjenje proračunskog deficita na manje od tri posto BDP-a do 2017., a javnog duga na manje od 80 posto BDP-a do 2020.
“Pozitivno je što se značajan naglasak stavlja na fiskalnu konsolidaciju, odnosno smanjenje manjka u proračunu i javnog duga, ali kod prognoza gospodarskog rasta po stopama od iznad 3 posto treba biti oprezan”, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Upozorava da domaća potražnja tu može imati jako mali doprinos, jer ako se provedu neke mjere ušteda u javnom sektoru, to automatski znači i manju domaću potrošnju.
“Samim time, uz provedbu fiskalne prilagodbe, stopa rasta u 2016. ovisit će dominantno o potražnji s inozemnih tržišta, odnosno izvozu i turizmu, ali i kapitalnim ulaganjima”, kaže Šantić.
Hrvatsko gospodarstvo ovisi o globalnim trendovima
Upozorio je da je Hrvatska malo gospodarstvo koje uvelike ovisi o globalnim trendovima, pa ako dođe do pogoršanja na vanjskim tržištima, sigurno je da se ne mogu očekivati tako visoke stope rasta BDP-a, pogotovo ako će domaća potražnja bilježiti korekcije.
“Prošle je godine međunarodno okruženje bilo izuzetno povoljno i to se pozitivno odrazilo na turizam i na rast izvoza. Međutim, ova je godina u međunarodnom okruženju započela drugačije i rizici su na globalnoj razini zasigurno veći nego lani. Uz to, Hrvatska je radi visokih fiskalnih rizika i inozemne zaduženosti izuzetno osjetljiva na eventualne međunarodne poremećaje, pa treba biti oprezan kada se planira gospodarski rast”, istaknuo je Šantić.
Kaže kako treba smanjiti tu rizičnost i kroz reforme poboljšati konkurentnost. Stoga pozdravlja sve reforme koje idu na poboljšanje poslovnog okruženja, a uključuju smanjenje parafiskalnih nameta i stabilnost poreznog sustava.
“To, pak, znači da će uspjeh prvenstveno ovisiti o tome gdje se mogu smanjiti rashodi proračuna. Također, smanjenje parafiskalnih nameta uključuje restrukturiranje šireg javnog sektora, znači i državnih poduzeća, kao i poboljšanje efikasnosti lokalne države. I to će biti ključ”, rekao je Šantić.
Mandatar Orešković istaknuo je kao ciljeve i povećanje izvoza za 30 posto, smanjivanje nezaposlenosti ispod 14 posto, povećanje BDP-a po glavi stanovnika za 2000 eura i povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske već u 2017. godini.
“Oprezna sam oko najave smanjenja javnog duga ispod 80 posto BDP-a. Mislim da bi to mogao biti jako ambiciozan cilj čak i kad bi se provele sve reforme”, kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria (RBA).
Tek će proračun pokazati u kojem smjeru ide Vlada
Javni dug Hrvatske dosegnuo je na kraju trećeg lanjskog tromjesečja 285,9 milijardi kuna, što čini 85,9 posto BDP-a, a do kraja prošle godine vjerojatno će dosegnuti 88 posto BDP-a, kaže.
“Javni dug jednostavno odražava fiskalnu politiku u nizu proteklih mandata, odnosno predstavlja nagomilane deficite. On je jedan od osnovnih razloga zašto je rejting države dva stupnja ispod investiticijskog te je stoga ključno područje kojim se mora pozabaviti nova vlada”, kaže Živković-Matijević.
Ističe kako je javni dug, s obzirom na razinu ekonomije i dinamiku rasta, previsok te sputava stabilni i održivi oporavak.
“Proračun za 2016. godinu bit će prvi pokazatelj koliko je Vlada ozbiljna suočiti se s javnim dugom i u kojem smjeru ide”, ocjenjuje Živković-Matijević.
Ističe i da su glavni problemi identificirani – nema rasta, deficit i javni dug su visoki, a poslovno okruženje loše.
“Program Vlade identificira područje javnog duga i deficita kao ključnih područja kojima se mora pozabaviti. To je jako važno, jer javni dug samo po sebi utječe na rejting zemlje, na troškove zaduživanje države, a samim time i privatnog sektora. Bitno je da je taj problem identificiran, a vidjet ćemo što će se dogoditi”, navodi Živković-Matijević.
Program fokusiran na bitno, čekaju se mjere
Orešković je u programu Vlade naveo pet ključnih transformatora, odnosno područja koja će omogućiti rast gospodarstva, poboljšanje životnog standarda i smanjenje nezaposlenosti.
To su učinkoviti javni sektor, poslovna konkurentnost, ulaganja iz EU fondova, smanjenje javnog duga i deficita, te reforme obrazovanja i zdravstva.
“Bitni su i ti pokretači transformacije, odnosno područja gdje treba djelovati i to mi se čini u redu. Kada gledamo viziju ekonomskih rezultata, svi su mi ciljevi realni ako se provedu reforme na tim područjima”, kaže Živković-Matijević.
Međutim, ističe da je definitivno bitna dosljednost.
“Sve to može ostati lijepa riječ na papiru, no konkretizaciju ovih mjera vidjet ćemo već u proračunu. Ukratko, program mandatara je fokusiran na bitno, ali konkretniju ocjenu moguće je napraviti tek po donošenju proračuna”, zaključila je Zrinka Živković-Matijević.
Mandatar Orešković najavio je i kako Hrvatska treba napredovati po pitanju konkurentnosti na listi Svjetske banke “Doing Business”. Hrvatska je u posljednjem izvješću “Doing Business 2016.” po uvjetima poslovanja zauzela 40. mjesto među ukupno 189 zemalja svijeta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
