Zagreb i Kumrovec danas su povezala dva događaja kojima se ljevica vraća u revolucionarnu prošlost: Trnjanski krijesovi i obljetnica smrti Josipa Broza Tita.
U Kumrovcu je zvuk sirene obilježena 44. obljetnica smrti komunističkog diktatora Tita, a sudionici obilježavanja položili su vijence i palili svijeće.
Paljenjem krijesova u Zagrebu i skupom u Kumrovcu njeguje se kult Tita i partizana koji su Hrvatsku zavili u crno i držali ju desetljećima u tamnici.
Svjetski izvori navode da je Titov režim odgovoran za smrt više od 570 tisuća ljudi. Zbog toga je s razlogom došao na ljestvicu najvećih zločinaca 20. stoljeća.
Pamti ga se po poslijeratnim zločinima u bivšoj Jugoslaviji – pokolj na Bleiburgu, pamte se križni putevi, pamti se Huda jama, pamte se koncentracijski logori poput Golog otoka, pamte se progoni i ubojstva emigranata.
Vijence ispred ispred Titove rodne kuće položila su izaslanstva Općine Kumrovec, Saveza društava Josip Broz Tito i Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske te Krapinsko-zagorske županije predvođene županom Željkom Kolarom, izvijestio je HRT.
Govori na skupu bili su u duhu komunističke retorike, a među govornicima je bio i predsjednik Saveza antifašističkih boraca Franjo Habulin.
“Tito je bio prije svega revolucionar, čovjek koji je pokrenuo narod na općenarodni oružani ustanak protiv okupatora, ali i protiv njihovih sluga, domaćih kvislinga svih boja, u Sloveniji od bjelogardejaca, ustaša, četnika i tako dalje. I kao vojskovođa uspješno je vodio narodnooslobodilačku borbu do konačne pobjede nad antifašizmom na našim prostorima”, rekao je Habulin.
>I poslije Tita – Tito?! U Hrvatskoj i dalje deseci trgova i ulica nose ime komunističkog diktatora
Načelnik Općine Kumrovec Robert Šplajt pohvalio se kako je općina organizirala bogat program obilježavanja obljetnice Titove smrti. Unatoč sveprisutnim duhovima iz prošlosti, Šplajt je rekao kako ih nitko ne priziva.
Duhovi iz prošlosti
“Ljudi dolaze ovdje u Kumrovec da se prisjete starih vremena, povijesti koja je iza nas, a ne da idealiziraju i da bude neku priču bivše države i vraćaju duhove iz prošlosti”, kazao je Šplajt.
Krijesovi kao sjećanje na ulazak partizana u Zagreb
Pred večer su u Zagrebu, na Savskom nasipu zapaljeni Trnjanski kresovi, kao znak sjećanja na ulazak partizana u Zagreb 1945.
Događaj je organizirala Mreža antifašistkinja, u suradnji sa Srpskim narodnim vijećem i Savezom antifašističkih boraca i antifašista, pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, Gradske skupštine Grada Zagreba i Vijeća gradske četvrti Trnje. Program je podržao i Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH.
Među okupljenima je bio i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević sa svojim zamjenicima. Rekao je kako su krijesovi uspješno obnovljeni nakon prekida od 25 godina.
Osuda Izraela i briga za migrante
Organizatori su se ove godine uz svoj tradicionalni folklor odlučili dotaknuti i međunarodne politike, pa skupom izražavaju i potporu Palestincima. Time su izazvali kritike nekih svojih tradicionalnih saveznika. Primjerice, Ivo Goldstein ogradio se od tih poruka.
>Zagreb pod Tomaševićem: Trnjanski kresovi ove godine nude i ‘grah za narod’
“Osim za naše požrtvovne antifa pretke, kresove palimo i da bismo upozorili na razne oblike fašizma koji nemilosrdno uništavaju globalno društvo. Moramo se prisjetiti da u ozračju straha i nesigurnosti fašizam buja, a temeljna ljudska prava se zanemaruju. Podrška i popuštanje zapadnih institucija, u kojima sudjeluje RH, pred izraelskom kolonizacijom Palestine, etničkim čišćenjem i genocidom koje izraelska vojska provodi pred očima cijelog svijeta, a protivno svim međunarodnim zakonima”, poručili su organizatori.
Zauzeli su se i za prava migranata, a uz paljenje krijesova, sudionicima je dijeljen i grah.
Zagrebačke gradske vlasti poručile su kako se ”manifestacija paljenja Trnjanskih kresova obilježava u znak sjećanja na 8. svibnja 1945. kada su partizani oslobodili Zagreb od fašističkog okupatora.”
