Kako je moguće da u Hrvatskoj mnoge ulice i trgovi i dalje nose ime Josipa Broza Tita, diktatora koji je brutalno gazio ljudska prava? Tito je kriv za zatvaranja, mučenja i ubojstva stotina tisuća ljudi koji su stradali zbog svoje nacije, vjere, političkog uvjerenja ili ekonomskog statusa. Hrvatska očito nije do kraja raščistila svoj odnos prema komunizmu i njegovim glavnim simbolima – Titu i petokrakoj zvijezdi!
Paradoksalna je to činjenica imajući u vidu da će u nedjelju 10. prosinca Hrvatska kao i cijeli razvijeni svijet obilježiti Međunarodni dan ljudskih prava.
Spomen je to na 1948. godinu kad je potpisana Opća deklaracija Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima.
Tim je dokumentom prvi put u povijesti čovječanstva priznato pravo svih ljudi na život, slobodu i sigurnost bez ikakvih razlika. Ove vrijednosti baštini i Ustav RH, koji u svojim odredbama sadržava najviše standarde zaštite ljudskih života.
Ljudska su prava ključan preduvjet izgradnji mirnih, stabilnih i razvijenih društava. Takvo hrvatsko društvo u globalnim okvirima svakako i jest, posebno imajući na umu recentne ratove i katastrofe.
Rezolucija europskog parlamenta
Stav EU po pitanju komunizma i njegovih simbol jasan je. Rezolucija Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP)) izrijekom u točki 3 podsjeća “da su nacistički i komunistički režimi provodili masovna ubojstva, genocid, deportacije i doveli do nezapamćenih gubitaka života i slobode u 20. stoljeću u dotad neviđenim razmjerima u ljudskoj povijesti; najoštrije osuđuje djela agresije, zločine protiv čovječnosti i masovna kršenja ljudskih prava koje su počinili nacistički, komunistički i drugi totalitarni režimi.”
Također, u točki 6 Europski parlament osuđuje manifestacije i širenje totalitarnih ideologija kao što su nacizam i staljinizam u EU.
Rezolutan je, vidljivo je iz ove rezolucije, i nedvosmislen stav EU da se svi totalitarni sustavi, i komunizam i nacizam trebaju tretirati na jednak način. Odnosno, treba ih se udaljiti iz svih sfera društvenog života, a prema njihovim se žrtvama s pijetetom odnositi. Osim toga, potrebno je učiti mlađe generacije o pogubnosti svakog totalitarizma kako se takva vremena patnji i stradanja više nikad ne bi ponovila.
Hrvatska na putu identičnog odmaka od svih totalitarizama, iako je i sama njena članica, ne slijedi u potpunosti EU. Naime, dok su u RH simboli nacizma poput “kukastog križa” zabranjeni, simboli komunizma: zvijezda petokraka i Tito nesmetano se koriste. Dokaz tome su ulice i trgovi diljem RH koji nose ime komunističkog diktatora te prosvjedi, koncerti i razne obljetnice na kojima je crvena zvijezda petokraka nezaobilazna.
Titove ulice i trgovi u Hrvatskoj
Ulice i trgovi s imenom Josipa Broza Tita nalaze se posvuda u Hrvatskoj. Primjerice posjećujete li Rijeku velika je šansa da ćete proći Titovim trgom. Ili ako želite otići u naše turističke bisere Rovinj i Opatiju izgledno je da ćete kavu popiti baš na Titovom trgu. Slično je i u Labinu, Fažani, Zaboku, Nedelišću ili Buzetu…
Zabrinjavajuća je to praksa više desetaka hrvatskih gradova i općina, koje ne samo da ne slijede smjer EU u osudi svih simbola totalitarizama, već nepotrebno produbljuju rane mnogim građanima. Osim toga, time se naše društvo još više dijeli po ideološkim osnovama.
Grbinova ljetna škola za mlade rođene u 21. stoljeću: ‘Hej Slaveni i ‘Mi smo Titovi, Tito je naš’
Petokraka zvijezda, uz Tita drugi najprepoznatljiviji simbol komunizma u nas, redovno je viđen “ukras” na raznim manifestacijama. Kumrovec, Srb i Brezovica samo su neke od njih. Tako se okupljaju mahom ekstremno lijeve društvene skupine koje mašući jugoslavenskom zastavom s crvenom petokrakom zvijezdom pod krinkom “antifašizma” zapravo žale za propalom Jugoslavijom.
Nedavni slučaj iz Varaždina
Da nije riječ samo o “nekim tamo manifestacijama” već o svakodnevnom toleriranju, pa čak i zagovaranju komunizma i njegovih tekovina govori recentni primjer iz Varaždina. Tamo je SDP-ova gradska vlast zabranila Družbi sestara milosrdnica postavljanje spomen – ploče za njihovu redovnicu s. Liphardu (Josipu) Horvat, žrtvu komunističkih zločina. Razlog je taj da je na njoj trebalo pisati da je ”u noći 15. svibnja 1945. nasilno odvedena s radnog mjesta iz bolnice u Vrapču i po nalogu komunističke vlasti bačena u jamu Jazovka“. Za gradsku upravu sporne su bile riječi “komunistička vlast” nemušto se braneći kako i tako svi znaju tko je te 1945. bio na vlasti (Tito i komunistička partija).
Možda će vas zanimati
SDP-u smeta spominjanje komunističkih vlasti na spomen ploči časnoj sestri koju su ubili - komunisti
Jedno od kobnih mjesta za egzekucije bili su podrumi bolnice u Vrapču. Da se ne bi čuli pucnjevi, ubijalo se najčešće klanjem i davljenjem. Potom su noću u kamionima leševi odvoženi u Jazovku ili u neku od ostalih jama. Sve je nadgledala i provodila OZNA, tajna komunistička policija.
Tito i petoraka. Kako ih se riješiti?
Vlada RH trebala bi, u ovom slučaju, slijediti primjer EU te se jasnije odrediti prema komunizmu i njegovim simbolima. Taj scenarij ne čini se izglednim, barem dok su trenutačni akteri u vladajućoj koaliciji.
Velika je odgovornost i na lokalnim vlastima u čijoj je ingerenciji imenovanje ulica i trgova. Iz recentnog primjera Zagreba i tamošnjeg mijenjanja “Trga maršala Tita” vidljivo je kako je promjena moguća. Potrebna je samo dovoljna potpora opciji koja se bezuvjetno zalaže za micanje komunističkih simbola iz javnog života.
Na kraju, najveća je odgovornost nas građana. Mi glasom autentičnim antikomunističkim opcijama možemo Tita i petokraku poslati gdje im je mjesto – u ropotarnici povijesti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
