Varaždinske gradske vlasti ne dopuštaju Družbi sestara milosrdnica postavljanje spomen – ploče za njihovu redovnicu s. Liphardu (Josipu) Horvat, žrtvu komunističkih zločina, zato što bi na njoj trebalo pisati da je ”u noći 15. svibnja 1945. nasilno odvedena s radnog mjesta iz bolnice u Vrapču i po nalogu komunističke vlasti bačena u jamu Jazovka”, piše Darko Pavičić za Večernji list.
Kako bismo mogli nastaviti s postupkom izdavanja suglasnosti, ljubazno molimo da iz teksta koji bi bio na spomen – ploči izbrišete riječi ”od komunističke vlasti” i da taj dio teksta završi riječima ”i bačena u jamu Jazovka” – sugerirale su varaždinske vlasti, inače iz SDP-a, dodajući kako je ”općepoznato” koja je vlast bila 15. svibnja 1945.
Sestrama milosrdnicama to je neprihvatljivo i navode kako su po ulasku u Zagreb, 8. svibnja 1945., partizani organizirali odvođenje i likvidacije bolesnika iz svih bolnica u gradu, a stradavaju vojni ranjenici, ali i civili i medicinsko osoblje.
OZNA naredila likvidaciju časnih sestara
Jedno od kobnih mjesta za egzekucije bili su podrumi bolnice u Vrapču. Da se ne bi čuli pucnjevi, ubijalo se najčešće klanjem i davljenjem. Potom su noću u kamionima leševi odvoženi u Jazovku ili u neku od ostalih jama. Sve je nadgledala i provodila OZNA, tajna komunistička policija.
Znajući da se nije moglo do kraja sakriti takvo masovno ubijanje, komunisti su odlučili likvidirati i tri časne sestre koje su u bolnici djelovale kao medicinske sestre i koje su možda slučajno čule i vidjele okrutne zločine. To su bile s. Geralda Jakob, s. Konstantina Mesar i s. Lipharda Horvat. Već 15. svibnja 1945. utrpane su u kamion i odvezene u nepoznatom pravcu i nikada se nije saznalo za njihovu sudbinu i grob.
Zataškavanje komunističkih zločina
O žrtvama komunističkih zločina nije se smjelo govoriti, a kamoli istraživati – objašnjavaju redovnice, pozivajući se na rezoluciju Vijeća Europe 1481 o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima iz 2006., Rezoluciju Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe i Deklaraciju Hrvatskog sabora o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnoga komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. – 1990.
Izvor: narod.hr/ Večernji list
