Malih mljekara u Hrvatskoj sve je manje. Ovih dana objavljena je vijest o kraju poslovanja Mljekare Bohnec iz Ludbrega, i to nakon više od 90 godina poslovanja. Glavni razlozi su pad primarne proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj te niske cijene uvoznih proizvoda uz koje je sve teže biti konkurentan.
Na velike teškoće domaćih proizvođača mlijeka nedavno su upozorili iz Odbora za mljekarstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) istaknuvši nerazmjer između otkupnih cijena mlijeka i sve većih troškova proizvodnje. Navode da je u studenome prošle godine otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj bila tek 2 posto veća nego u istom mjesecu 2023. godine te da je po tome Hrvatska na dnu Europske unije, piše N1.
Potrebna konkurentnost
“Cijena litre mlijeka sada je oko 68 eurocenti, a prihodi po kilogramu mlijeka su između 50 i 55 eurocenti. To je glavni razlog zašto sve više poljoprivrednih proizvođača zatvara tu proizvodnju”, rekao je za N1 Igor Rešetar, predsjednik Odbora za mljekarstvo HPK i mljekar iz Kuršanca u Međimurju.
>Od 2020. cijena mlijeka u Hrvatskoj porasla za 41 posto; kako je u drugim zemljama?
Dodaje da mjere države pomažu tek da “se mljekarski sektor drži iznad vode”.
“To nije dovoljno da bi išli u smjeru povećanja proizvodnje. Za to je potrebno biti konkurentniji u odnosu na europske proizvođače, a ne da smo na 30-40 posto konkurentnosti naših kolega koji se bave istim poslom u drugim zemljama Europske unije”, dodao je.
U prošloj se godini dvjestotinjak domaćih proizvođača mlijeka prestala se baviti tom proizvodnjom. Ostalo ih je oko 2.500, a prije ulaska Hrvatske u EU bilo ih je dvadesetak tisuća. Na to je utjecalo i ukidanje kvota za proizvodnju mlijeka jer je, primjerice, Njemačka tada došla na 140 posto proizvodnje, a čak je i Slovenija bila na 130 posto proizvodnje domaćeg mlijeka.
Imaju li male mljekare budućnost?
U mljekarstvu je razlika između proizvođačeve cijene i cijene proizvoda na policama u trgovini veća od 50 posto. Rešetar se pita zašto je tako i gdje završava novac od te razlike.
“U tom lancu su i mljekare i proizvođači i logistika i distribucija. Puno je troškova koji praktički nisu potrebni, a s druge strane imamo mlijeko koje dolazi izvana i visoko je subvencionirano u svojim zemljama. Sve te zemlje imaju viškove proizvodnje mlijeka, a čim nečega imate viška, možete to prodati ispod cijene. Nama, pak, ruše cijenu jer se tog viška rješavaju kod nas”, objašnjava Rešetar za N1.
>Nastavlja se potop: Proizvodnja mlijeka pala za sedam posto
No, imaju li male mljekare budućnost.
“Nije da se nešto nije napravilo. Puno rada i truda je uloženo, ali rezultati nisu onakvi kakvi bi trebali biti. Treba ulagati u tu proizvodnju tako da se naprave novi izračuni za mjere koje već postoje. Mi već sedam-osam godina imamo iste iznose potpora koje dobivamo za tu proizvodnju, a znate i sami kolika je bila inflacija zadnjih godina. Cijene nekih troškova praktički su otišel 100 posto gore, a iznosi potpora ostali su isti”, rekao je predsjednik Odbora za mljekarstvo Hrvatske poljoprivredne komore.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/N1
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.